Više od polovice hrvatskih građana bilo na meti financijskih prevaranata

Čak 53 posto hrvatskih građana bilo je na meti financijskih prevaranata, istaknula je u srijedu na novom izdanju UNIZG IT Meet Upa, posvećenog digitalnoj sigurnosti.

UNIZG IT MeetUp serija je tematskih događanja u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu namijenjena studentima, na kojima se kroz razgovore sa stručnjacima, predstavljanje primjera dobrih praksi i raspravu obrađuje širok raspon tema povezanih s ciljevima digitalne transformacije Sveučilišta i njegovih sastavnica.

Šesti UNIZG IT MeetUp organiziran je u suradnji sa Zagrebačkom bankom i posvećen je digitalnoj i kibernetičkoj sigurnosti te sve većoj rasprostranjenosti sofisticiranih financijskih prijevara kojima su mladi posebno izloženi u današnje moderno, digitalno doba.

Jana Novina Cukrov, direktorica plaćanja u Zagrebačkoj banci, u uvodnom je predavanju upozorila kako su financijske prijevare češće i drugačije nego prije, odnosno postaju sve sofisticiranije pa postaje sve teže prepoznati ih.

Također, neprestano se povećava korištenje naprednih tehnologija pri takvim prijevarama, primjerice deep fakea i umjetne inteligencije, čak i kod videopoziva.

Hakeri i drugi prevaransti, dodala je, danas manje napadaju organizacije ili instuticije, a sve više nas same, koristeći emotivne i psihičke manipulacije, ponajviše preko mobitela, poruka, mailova ili društvenih mreža.

Prevaranti računaju na hitnost (npr. uplatiti novac nekome u nevolji), strah, povjerenje, namjeru da pomognemo te želju da iskoristimo priliku za dobru zaradu.

Edina Fajković iz Zagrebačke banke navela je najčešće primjere na koje nam pokušavaju uzeti novac, a to su lažne nagradne igre, lažni oglasi za posao i brzu zaradu, investicijske prijevare, romantične prijevare te lažni pozivi iz banke ili pošte. Većini je zajedničko da će potencijalu žrtvu zatražiti PIN ili druge podatke o karticama.

Tu su i prijevare kod prodaje na oglasnicima, kao i lažne poruke članova obitelji ili prijatelja, lažne agencije za povrat nekretnina, a najbolji načini prevencije su: štititi osobne podatke, plaćati na provjerenim stranicama, ne reagirati impulzivno, ne dijeliti podatke s nepoznatim osobama, odmah prijaviti svoje sumnje i koristiti opcije za sigurniju online kupnju poput jednokratnih virtualnih kartica.

Razne alate zaštite upotrebljava i Sveučilišni računski centar (SRCE) koje je predstavio Mijo Đerek. Njihove su usluge tako otporne na razne oblike kibernetičkih prijetnji, a pravilnik Srca usklađen je s NIS2 direktivom Europske unije.

Riječ je o svojevrsnoj instrukciji zakonodavstvima država članica na tragu koje su zakon i uredba o kibernetičkoj sigurnosti koje je donijela hrvatska vlada.

Za kraj je organiziran i okrugli stol tijekom kojeg je istaknuto da su gubici hrvatskih građana u ovakvim prijevarama na razini prosjeka EU te kako njihov broj neprestano raste.

Direktorica Zabe24 Valentina Cvitković kazala je kako dobivaju sve više poziva građana, i to u trenutku kada shvate ili sumnjaju da su prevareni. Banka također kontaktira klijente kada primijeti sumnjive transakcije, pri čemu je njihovim agentima potrebno dosta vremena da ih uvjere.

Direktor Zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara Zagrebačke banke Mario Cicvarić je govorio o prijevarama usmjerenima protiv mladih, a to su lagani i dobro plaćeni poslovi. S njima se povezuju, dodao je, putem društvenih mreža.

Žrtve, pojasnio je Cicvarić, ponekad postaju i suučesnici u prijevari, takozvane financijske mule, kako bi vratili svoj novac.

Samim time, naglasio je Vjeran Herceg, policijski službenik za kibernetičku sigurnost, oni ne podliježu kaznenom progonu, ali to utvrđuje Državno odvjetništvo.

Kreator sadržaja Marko Vuletić ispričao je okupljenima da počinitelji u zadnje vrijeme koriste i influensere, točnije njihove dvojnike napravljene uz pomoć umjetne inteligencije. Isti su toliko realistični da je, kaže, nedavno i sam nasjeo.

Ozren Benceković, direktor Pravnih poslova u Zabi, rekao je da banke odmah kontaktiraju financijske institucije u kojima je završio ukradeni novac, ali problemi se kriju u činjenici da su redovno u pitanju treće zemlje, nerijetko izvan EU, i da je iznos u vrlo kratkom roku transferiran dalje ili isplaćen.

Psihologinja Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog centra TESA smatra da je naša prednost što je hrvatski jezik strancima dosta kompliciran, no prevarantima olakšava to što mladi često komuniciraju na engleskom.

Valentina Cvitković pri završetku okruglog stola je nabrojala i najbolje mjere prevencije: kupujte u provjerenim trgovinama, ako zvuči predobro nije istinito, hitnost (razmislite i konzultirajte se) te nemojte instalirati sumnjive aplikacije.