Virovitičko-podravski župan zbog suše proglasio prirodnu nepogodu za dio županije

Zbog izrazito visokih temperatura i manjka oborina Virovitičko-podravski župan, Igor Andrović, na prijedlog općina i gradova, proglasio je prirodnu nepogodu na dijelu županije, izvijestili su u utorak iz Županije. Župan je zbog suše proglasio prirodnu nepogodu za područja Virovitice, Orahovice, Crnca, Čađavice, Lukača, Gradine, Mikleuša, Nove Bukovice, Pitomače, Sopja, Suhopolja, Špišić Bukovice i Zdenaca.

Uslijed manjak oborina, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, na ovim područjima zabilježene su velike štete na ratarskim, povrtlarskim industrijskim i voćarskim poljoprivrednim kulturama, livadama i pašnjacima te u ribnjačarskog proizvodnji, prenosi Hina. Zbog toga, gradska i općinska povjerenstva trebaju Županijskom povjerenstvu za procjenu štete, u roku od 15 dana, dostaviti “Prvo priopćenje s procjenom ukupne štete”.

Istovremeno, Grad Virovitica pozvao je sve poljoprivrednike, fizičke i pravne osobe da prijave štetu od prirodne nepogode, a prijave mogu podnijeti do 28. kolovoza.

Klimatske promjene brzo se dešavaju a nakon što je ožujak 2024. godine bio najtopliji u povijesti mjerenja, prema podacima službe Europske unije za praćenje klimatskih promjena “Copernicus”, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić pojasnio je tada što sve čeka hrvatsku poljoprivredu.

„Od kada je mjerenja temperatura na Planeti Zemlji, zadnjih 150 godina, najtoplije godine su bile: 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022. i najtoplija 2023. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Najizraženije klimatske promjene u RH su na jugu (Dubrovačko neretvanska županija) i na istoku RH (područje Srijema i Baranje). Budući da je poljoprivreda tvornica na otvorenom tj. tvornica bez krova, posljedice će biti još izraženije“, kaže Kisić.

Naglasio je i da se u skladu s ovim podacima razvidno može očekivati da se počnu uzgajati neke kulture koje su bile nezamislive do prije 50 godina.

„Hoće li to biti mango ili bajam (badem) to će odlučiti sami vlasnici površina. Sigurno će se početi uzgajati i neki trajni nasadi na višim nadmorskim visinama (vinova loza), budući da se smanjuje vjerojatnost mraza. Puno veće promjene će nam se desiti u rokovima optimalne sjetve pojedinih klasičnih ratarskih kultura u Srijemu i Baranji. Bojim se da idemo u vremena gdje će sve teže biti uzgajati jare okopavinske usjeve. Za povrće i sjemensku robu provodit će se navodnjavanje, ali za merkantilni uzgoj navodnjavanje je financijski neodrživo“, kaže dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatsku, kao i cijeli svijet, čekaju vremena gdje će se kompletno vrijeme sadnje promijeniti a samim tim i poljoprivredna proizvodnja. Jari okopavinski usjevi, odnosno ratarske kulture koje se siju potkraj zime ili u proljeće, a dozrijevaju od ljeta do jeseni, sijat će se u ožujku, a vegetacija će završavati krajem lipnja. Neke od jarih kultura su kukuruz, šećerna i stočna repa, soja, suncokret, bob, lupine, jara pšenica, jari ječam, jara zob, sirak, heljda.

„Noći više neće biti dovoljne da rashlade poljoprivrednu površinu odnosno uzgajane usjeve. Osobno smatram, da nismo ni svjesni u agronomiji kakve nas izmjene čekaju u narednih 50-ak godina“, naglasio je tada za Financije.hr, prof. dr.sc. Ivica Kisić.