Veliki sastanak čelnika Europske unije oko zajedničke obrane: Neki još uvijek oklijevaju

Čelnici EU će se u ponedjeljak sastati u Bruxellesu kako bi počeli razrađivati zajedničku strategiju za jačanje europske obrane i način njenog financiranja, dok još uvijek postoje ogromne razlike u razmišljanjima, piše Euronews.

Na cjelodnevnom neformalnom sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.

U neoklasičnoj palači Egmont iz 16. stoljeća u središtu Bruxellesa, a ne u svom uobičajenom sjedištu u Europskom vijeću, čelnici će se okupiti ujutro na sastanku koji bi im trebao dati prostor za otvorene i iskrene rasprave na njihovom prvom summitu posvećenom isključivo obrani.

Kako bi se dodatno olakšalo izražavanje stavova čelnika, na kraju sastanka ne očekuju se zajednički zaključci. Sastanku će tijekom ručka prisustvovati glavni tajnik vojnog saveza NATO-a, Mark Rutte, a tijekom večere britanski premijer Keir Starmer.

U međuvremenu, 27 čelnika EU-a raspravljat će o transatlantskim odnosima i europskoj obrani s dva ključna pitanja na dnevnom redu: na koje bi vojne sposobnosti EU trebao prioritetno trošiti novac i kako financirati razvoj i nabavu tih sposobnosti.

Prema Europskoj komisiji, EU treba uložiti 500 milijardi eura u obranu tijekom sljedećeg desetljeća, dok je samo 8 milijardi eura bilo namijenjeno tom sektoru u proračunu bloka za razdoblje 2021.-2027.

Financiranje je očajnički potrebno za pokretanje europske obrambene industrije nakon desetljeća nedovoljnih ulaganja, osiguravanje vojne opreme potrebne za pomoć Ukrajini u obrani i zaštitu bloka od bilo kojeg potencijalnog agresora. Obavještajne agencije upozorile su da bi Rusija mogla biti u poziciji napasti zemlju EU-a do 2030. godine jer nastavlja nadmašivati svoje europske pandane u proizvodnji vojne opreme usprkos sankcijama koje je Zapad nametnuo kako bi paralizirao njezinu ekonomiju i sposobnost vođenja rata.

Većina država članica EU-a, koje su ujedno i saveznice NATO-a, slaže se da se razmatranje sposobnosti treba provesti s vojnim savezom koji ima desetljeća iskustva na koje se može osloniti i koji je, što je ključno, započeo posao identificiranja nedostataka u svojim sposobnostima i kako ih najbolje popuniti.

Hrvatska vojna industrija nije na zavidnim razinama. Najveći eksponat, HS Produkt, 2023. godinu je završio 13 milijuna eura dobiti, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. Međutim, daleko je to od 53 milijuna eura dobiti koje je HS Produkt ostvario 2021. godine.

O problematici domaće vojne industrije najbolje govori primjer tvrtke Kroko koja je morala početi prodavati odjeću i raznu opremu na civilnom tržištu posljednjih godina kako bi oporavili poslovanje.

Na sastanku u ponedjeljak postoji i “zajednički osjećaj hitnosti među državama članicama i suglasnost da Europa treba postati učinkovitiji, autonomniji i pouzdaniji obrambeni akter”, rekao je visoki dužnosnik EU-a uoči sastanka, javlja Euronews.

No konsenzus na razini EU-a pojavljuje se oko toga koje bi sposobnosti blok trebao prioritizirati, uključujući zračnu obranu, pomorsku obranu, vojnu mobilnost, cyber obranu i dronove, rekao je diplomat EU-a pod uvjetom anonimnosti.

Jedno od najsloženijih pitanja koje treba riješiti oko sposobnosti, dodao je diplomat, bit će tko ih nabavlja i tko njima upravlja.

Drugo potencijalno područje neslaganja je pitanje treba li ograničiti financiranje EU-a na kupnju europske opreme, drugim riječima, nametnuti takozvanu europsku preferenciju. Prema drugom diplomatu EU-a, koji je za Euronews govorio pod uvjetom anonimnosti, kompromis je manje-više pronađen u tome da se financiranje usmjeri na opremu koja ima 65% komponenti iz EU-a.

Države članice koje još nisu potpuno uvjerene u ovaj kompromis “oklijevaju zbog izvaneuropskih razloga”, rekao je diplomat na kojeg se poziva Euronews. Rješenja na kojima političari navodno rade kako bi zaobišle dio ovog oklijevanja uključuju primjenu ove preferencije na neke specifične vrste opreme, kao i odstupanja, ili razlikovanje između kratkoročnih i dugoročnih potreba.