Usporedili smo je li radnik skuplji poslodavcu u Hrvatskoj ili Sloveniji

Većina zaposlenih ne zna točno koliko se iz bruto iznosa plaće izdvaja za doprinose niti za porez. Ono što znaju jest iznos koji im stiže svakog mjeseca na tekući račun, a to je neto iznos. Upravo je razlika između bruto i neto iznosa plaće čini razliku koja utječe na životni standard pojedinca i konkurentnost gospodarstva. Naziva se još poreznim klinom, a govori koliko se mora stvoriti dodatne vrijednosti da bi namirili poreze i davanja.

Zanimala nas je i usporedba koliko poslodavca dođe radnik u Hrvatskoj, a koliko u Sloveniji. Jer, bruto iznos plaće radnika nije i konačni trošak za poslodavca. Tom iznosu treba pridodati i izdvajanja za zdravstvo.

Kada gledamo s pozicije radnika, nije isto je li radnik samac ili ima obitelj. Porezno opterećenje veće za samce, a manje za obitelji s djecom, a to će u konačnici značiti da će radniku koji ima obitelj više stići na tekući račun jer mu je osobni odbitak veći.

Iako svaka zemlja ima specifičan sustav, usporedbe ukazuju da ukupno porezno opterećenje rada značajno varira.

Primjerice, u javnosti se govori da je minimalna plaća u Hrvatskoj rasla u 2026. i iznosi 1050 euro. To je bruto iznos, od kojeg treba odbiti mirovinski doprinos i porez na dohodak. Radniku, koji ima minimalnu plaću, na račun će biti isplaćeno 807 eura, dok će trošak poslodavca biti bruto iznos plaće uvećan za zdravstveni doprinos. Radnik koji ima minimalac poslodavca u Hrvatskoj na kraju će koštati 1.223,25 eura.

Razlika između troška poslodavca i iznosa kojeg primi radnik je 416 eura.

 Minimalna plaća u Hrvatskoj: usporedba bruto i neto iznosa te ukupnog troška za poslodavca     

Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1.494 eura. To je neto iznos, a u bruto iznosu to je 2.146,88 eura. Za mirovinski doprinos iz bruto iznosa izdvaja se 429 eura, za porez na dohodak još 223,50 eura, pa će radnik na kraju dobiti 1.494 eura. Trošak za poslodavca bit će 2.501,11 eura.

Razlika između troška poslodavca i iznosa kojeg primi radnik je nešto malo više od 1000 eura.

Prosječna plaća u Hrvatskoj: usporedba bruto i neto iznosa te ukupnog troška za poslodavca

Što je plaća veća, to su izdvajanja na plaću veća. Odnosi se to na one s plaćama većim od 5.000 eura, jer će biti oporezovani po većoj stopi poreza na dohodak. Ta stopa nije u svim gradovima ista, u većini iznosi 30 posto. Takav visokokvalificirani radnik poslodavca će koštati u Hrvatskoj 9.153,57 eura, dok će radniku na račun biti isplaćeno 5.000 eura.

Trošak poslodavca u Sloveniji na minimalnu i prosječnu plaću

Ako se radi o radniku koji je zaposlen u Sloveniji, njegova plaća kreće se oko 900 eura, a poslodavac će za njega izdvojiti 1.456 eura. Slovenskom poslodavcu takav je radnik veći trošak, nego onom u Hrvatskoj.

Je li slično opterećenje i na prosječne plaće? Prosječna plaća u Sloveniji iznosila je oko 1.600 eura. Ukupni trošak za poslodavca je 2.903 eura, što je oko 1.300 eura i iznos je sličan onome u Hrvatskoj. I za izuzetno visoke plaće izdvajanja su drakonska, pa zapošljavanje specijaliziranog kadra i u Sloveniji i u Hrvatskoj za poslodavca predstavlja značajno opterećenje.

Inače, prema podacima OECD-a, prosječni porezni klin – razlika između troška rada za poslodavca i neto plaće koju radnik prima – u 2024. godini iznosio je 34,9 posto. Razvijene europske zemlje redom bilježe veći udio te imaju tendenciju rasta poreznog opterećenja na razini OECD-a, nastavljajući trend iz 2021. godine.

Susjedna Slovenija u 2024. imala je najveći godišnji porast poreznog klina, koji je skočio za 1,44 postotna boda na ukupnih 44,6 posto. Rezultat je to uvođenja novog paušalnog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika u iznosu od 420 eura godišnje. Osim Slovenije, porast veći od jednog postotnog boda zabilježen je još samo u Italiji.

U nekim zemljama poput Češke, porezno opterećenje za obitelji naglo je poraslo zbog ukidanja određenih poreznih olakšica za djecu i supružnike.

Usporedba poreznog klina u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji

Litva i Slovenija imaju najveće doprinose koje idu na teret zaposlenika iz bruto plaće, dok su u Francuskoj zabilježeni najveći doprinosi na teret poslodavca i čine 26,7 posto troškova rada. Za razliku od doprinosa, Danska je imala najveći udio poreza na dohodak u plaći na svijetu.

Belgija i dalje drži poziciju zemlje s najvećim poreznim opterećenjem za samce koji zarađuju prosječnu plaću, s poreznim klinom od 52,6 posto, slijedi Njemačka s 47,9 posto, pa Francuska 47,2 posto te Italija 47,1 posto.

Iako Vlada ne najavljuje povećanje osobnog odbitka, kao ni daljnje rasterećenje rada, poslodavci često traže da se porezno opterećenje, osobito za plaće višeg ranga, smanji. Tako bi se poslodavcima otvorila mogućnost da zapošljavaju najbolje u određenoj branši, a da pri tome nisu porezno preopterećeni.