Europska središnja banka (ESB) će uskoro započeti s izborom novih kandidata za ključne pozicije u toj instituciji, a jedno od otvorenih pitanja je i tko će na čelnom mjestu naslijediti Christine Lagarde.
Do kraja 2027. godine bit će upražnjena četiri od šest mjesta u izvršnom odboru počevši od potpredsjednika Španjolca Luisa de Guindosa kojemu mandat istječe u svibnju iduće godine.
Mandati Lagarde, glavnog ekonomista Philipa Lanea te Isabel Schnabel završavaju 2027. godine. Sve to, naravno, otvara natjecanje među glavnim gradovima eurozone oko toga tko će zauzeti ta najutjecajnija mjesta u ESB-u.
Tri izvora upoznata s temom su rekla za Financial Times da će ESB uskoro zatražiti od Bruxellesa da započne formalni postupak potrage za nasljednikom De Guindosa, a jedan je izvor napomenuo da bi ministri financija eurozone o tome mogli započeti konzultacije već ovaj tjedan.
Vodeće pozicije u ESB-u su među najbolje plaćenim poslovima u europskoj birokraciji s baznom plaćom od 466.600 eura godišnje uz dodatne benefite te procijenjen šestozmankast iznos za mjesto u Odboru direktora Banke za međunarodna poravnanja.
Izvan svjetla pozornice nadmetanje za čelno mjesto u ESB-u već je krenulo, a kao glavni kandidati da zamijene Lagarde pojavljuju se bivši nizozemski guverner Klaas Knot i predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Treći kandidat bi mogao biti bivši španjolski guverner središnje banke Pablo Hernandez de Cos, sada glavni direktor u Banci za međunarodna poravnanja.
Glavni ekonomist Morgan Stanleya za Europu Jens Eisenschmidt kaže da je vrlo zahtjevno u upravnom odboru ESB-a odraziti cijelu paletu članica eurozone.
Nepisano je pravilo da nijedna zemlja ne dobije dva mjesta u šestočlanom tijelu, a vlade nastoje pomiriti kroz sastav različite struje koje zagovaraju tvrđi ili mekši monetarni pristup. Zemlje s istoka Europe i baltičke zemlje, koje su ušle u eurozonu od 2007. godine, žele i mjesto za sebe, a Latvija se otvoreno nameće. Finska je odlučila kandidirati Ollija Rehna kao kandidata za potpredsjednika, dok je jedan izvor upućen u temu rekao za Financial Times da će hrvatska Vlada nominirati guvernera Borisa Vujčića.
Vujčić je odbio komentirati te navode.
U obzir ulazi i ravnoteža među spolovima iako su povijesno gledano u izvršnom odboru ESB-a prevladavali muškarci. Od 1998. samo 19 posto članova od njih 26 su bile žene.
Kao jaki ženski kandidati za to tijelo spominju se zamjenica francuskog guvernera Agnes Benassy-Quere i zamjenica grčkog guvernera Christina Papaconstantinou.
Lagarde je proteklog mjeseca u jednom intervjuu rekla da Knot ima kvalitete za čelno mjesto ESB-a, ali nije jedini s takvim predispozicijama.
Njemačka, iako je najveća zemlja u eurozoni, nikad nije imala svog čovjeka na čelu ESB-a.
No, jedna od zapreka za Nagela je činjenica da Njemačka dominira u drugim europskim institucijama, uključivo mjesto na čelu Europske komisije.
Povijesno gledano, Berlin je preferirao druge položaje u odnosu na glavno mjesto u ESB-u budući da bi, ako želi svog čovjeka na čelu ESB-a, morao raditi kompromise u drugim područjima.
Nije ni Španjolska nikad držala prvu poziciju u ESB-u, a to je jedina članica eurozone koja trenutačno bilježi pristojan rast.
Pročitajte još:
No, posao u vrhu ESB-a dio je širih podjela funkcija među članicama eurozone, a i francuski predsjednički izbori 2027. mogu dodatno zakomplicirati proces.
“Nažalost, potrebne sposobnosti i kvalifikacije nisu nužno odlučujući faktor”, izjavio je jedan od veterana u ESB-u.
