Upozorenja iz Vlade: Hrvatska turistička ponuda je preskupa, a nije do energenata ili PDV-a

Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su predstavnici Vlade RH na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast.

To je rečeno na gotovo trosatnoj 2. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a u nazočnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja. Sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast “visok i uporan”, što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.

Posljedično, proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15 do 20 posto.

“To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske. Realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama. Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro”, poručio je guverner Vujčić.

Rekao je i da se relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije, prenosi Hina, jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni.

„S obzirom na trendove, smanjena su i očekivanja glede budućih prihoda od turizma i njihovog značaja za ukupnu gospodarsku aktivnost u nadolazećem razdoblju“, kazao je Vujčić.

Ministar turizma i sporta RH Tonči Glavina je upozorio na lanjski pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Između ostalog, iznio je i usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana kroz dulje vremensko razdoblje, pa su tako te cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64 odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo tek oko 20 posto, dok je istovremeno Hrvatska postala skuplja destinacija od primjerice Grčke i Španjolske.

„Tako, iako je nakon pandemije koronavirusa imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast“, upozorava ministar Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na deset ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.

Izvijestio je i da je HTZ-ova “blic” analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutačno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za predstojeće uskršnje blagdane veće od primjerice Grčke, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od mediteranske konkurencije.

Propušteni porezni prihodi zbog snižene stope PDV-a u turizmu oko milijardu eura

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac je kazao da je Vujčićevo predavanje “demistificiralo” teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće no drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina.

Istaknuo je i da je Vlada RH s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga, mišljenja je Primorac, ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.

Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora, pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije, poručio je Primorac.

“Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala”, izjavio je.

Zaključno, ministar financija je predstavnicima turističkog sektora poručio da situacija povećanih cijena u njihovom sektoru nije dobra.

“Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno ‘malo puno'”, rekao je ministar Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice po gospodarski rast.

Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba se složio da je Hrvatska cjenovno nekonkurentna, no i istaknuo da turističku potrošnju treba sagledavati i u kontekstu činjenice da je 80 posto turista okrenuto vanpansionskoj potrošnji.

Nema ekstra zarade u sekotru hotelijerstva

Da je podatak o vanpansionskoj potrošnji izuzetno važan smatra i direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić, koji je predstavio analizu poslovanja hotela u uvjetima inflacije. Tako je, prema njegovim riječima, od 2019. do 2024. hotelski sektor ostvario prosječan godišnji rast prihoda od 7,9 posto, dok su istovremeno troškovi u prosjeku godišnje rasli 9,6 posto. Rekao je i da je profitabilnost hotelskog sektora posebno pogoršana u 2023. i 2024. godini, pri čemu je najveći troškovni pritisak generirao rast plaća zaposlenika.

“Stoga nema govora da se tu nešto ekstra zarađuje i da hotelijeri definiraju cijene kako im se svidi”, poručio je Ostojić, iznijevši i podatak da su cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj lani u prosjeku porasle 1,9 posto, dok je kod mediteranske konkurencije to u prosjeku iznosilo 4,5 posto.

Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak je rekla da vjeruje da će se ozbiljnije pristupiti formiranju cijena ove sezone, jer je već prošle usred prošle sezone zamijećena slabija popunjenost kapaciteta.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil je poručio da ugostitelji zbog inflacije djeluju u otežanim uvjetima, te su stoga potrebne mjere za smanjenje njihovih troškova i za administrativno rasterećenje, pri čemu zagovara smanjenje PDV-a na piće na 13 posto.

“To ne bi dovelo do pada cijena, ali bi se stekli uvjeti da ne rastu”, mišljenja je Kratohvil.

I zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan kritizirala je cijene u turizmu, koje smatra previsokima.

“Nudimo pizzu i ćevape po enormno visokim cijenama, ne nudimo elitni turizam. Prosječni zapadni potrošač neće to plaćati. Čak su mi kolege u EU parlamentu rekle da bi voljeli u Hrvatsku, ali ne žele toliko plaćati. Bit će i gore ako ne dođe do nekog pozitivnog pomaka”, zaključila je Borzan.

HNB prvi ukazao na loše prihode od turizma potkraj 2024.

Jedini koji je u 2024. godini počeo signalizirati drugačije podatke bio je HNB. Na svom godišnjem brifingu u prosincu 2024. godina, istaknut je problem cijena, prvenstveno hrane ali i problem loših prihoda u turizmu te je guverner Vujčić govorio i o problemu cjenovne konkurentnosti.

„Cijene hrane u Hrvatskoj, pokazuju projekcije HNB-a, u porastu su još od 2021. godine, i imaju isti tijek za ovo vrijeme osim zadnja dva mjeseca gdje je razvidan rast veći u Hrvatskoj nego u eurozoni. Također su i u djelatnostima i uslugama koje su povezane s turizmom smanjeni doprinosi i stalno padaju jer je u Hrvatskoj, prema podacima HNB-a, kretanje cijena povezano s turizmom veće nego kod konkurenata. Cjenovna konkurentnost djelatnosti povezanih s turizmom je zamjetno oslabila pa bi i budući doprinos turizma vanjskotrgovinskoj bilanci mogao biti manji“, istaknuo je tada guverner Vujčić.

U istom periodu, u prosincu 2024. godine, ministar Glavina održao je konferenciju za novinare na kojoj je ocijenjeno kako je turistička sezona 2024. bila iznimno uspješna s rastom svih pokazatelja, te ustvrdio da će godina završiti s više od 21 milijuna turista i oko 108 milijuna noćenja. To je, kako je tada navedeno, porast od tri posto u broju turista i jedan posto u broju noćenja naspram 2023.

Istini za volju, zajedno direktorom Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristijanom Stančićem, pozvao je na oprez i mudrost u formiranju cijena za 2025. kako bi se zadržala konkurentnost kroz dobar omjer cijene i kvalitete usluge.

Po njegovoj ocjeni tada, najveće i neopravdano povećanje cijena prošle godine dogodilo se kod sezonskih objekata u ugostiteljstvu, smještaju i na plažama.

Već početkom siječnja 2025. godine, ministarstvo turizma i sporta je izvijestilo da je Hrvatsku u 2024. posjetilo 21,3 milijuna turista koji su ostvarili 108,7 milijuna noćenja, što je za četiri odnosno jedan posto više nego 2023., a to je pratio i rast prihoda od stranih turista, fiskaliziranih računa u turizmu i ugostiteljstvu te putničkog prometa.

“Ostvarenim turističkim rezultatima u 2024., uključujući i financijske, možemo biti jako zadovoljni, jer je po svim parametrima ostvarena još jedna rekordnu godinu. Posebno veseli što je najizraženiji rast bio u pred i posezoni čime Hrvatska potvrđuje da postaje destinacija cjelogodišnjeg turizma”, naglasio je u siječanjskom priopćenju ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Prezentirani su i podaci o rastu pomorskog i zračnog prometa. I sve se činilo u redu.

No, sada – preokret u stilu Agathe Christie. S obzirom na to da je od podataka resornog ministarstva do sjednice Vijeća za turizam prošlo tek mjesec dana, a narativ o problemima u turizmu je postao „malo puno“ drugačiji, postavlja se pitanje – što se dešava s turizmom, kao bitnom gospodarskom granom te kakve prihode možemo očekivati od ove turističke sezone?