Nesigurnost oko američkih carina i nedavni potresi na Bliskom istoku uplašili su europske tvrtke i investitore koji se zbog takvih okolnosti premišljaju i mijenjaju planove za inicijalne javne ponude (IPO) – usprkos smirivanju nestabilnost i priljevu novca na europska tržišta dionica.
Najave novog-starog američkog predsjednika Donalda Trumpa o opsežnim carinama na uvoz iz gotovo svih zemalja svijeta u travnju, i njegove naknadne odgode i pauze tih mjera dovele su do velikih šokova u globalnom gospodarstvu.
No, financijska tržišta – a među njima i europska – u međuvremenu su se oporavila. Index volatilnosti VIX, kojeg opisuju kao “pokazatelj straha” na Wall Streetu, pao je za 67 posto nakon vrhunca kojeg je dosegnuo odmah nakon Trumpovih najava u travnju. A priljev novca na europske burze dosegao je drugi najveći iznos u ovom stoljeću.
Ipak, ulagači su vrlo oprezni kad se radi o novim burzovnim uvrštenjima. Najveći razlog zabrinutosti, kažu analitičari s kojima je razgovarao Reuters, jest trenutno sukob Irana i Izraela i njegovi potencijalni efekti na performanse dionica nakon uvrštenja.
“Još uvijek se malo osjeća nervoza koja se vuče od problema vezanih za carine i rat na Bliskom istoku,” rekao je Scott McCubbin, zadužen za IPO izdanja u Velikoj Britaniji i Irskoj pri revizorskoj kući EY. Istovremeno, kompanije koje su pripremale svoj IPO nisu spremne prihvatiti niže evaluacije od onih kojima su se nadale.
Primjerice, njemačka tvrtka za medicinsku tehnologiju BrainLAB ovog tjedna je odlučila odgoditi svoj IPO, a kao razlog je navela “geopolitičke neizvjesnosti.” Farmaceutska tvrtka Stada odgodila je svoj IPO planiran za ožujak, i kao razlog navela volatilnost tržišta, dok je Autodoc – još jedna njemačka tvrtka koja se bavi trgovinom automobilskih dijelova – također odgodila svoj IPO prošlog mjeseca bez navođenja razloga.
Cobalt Holdings, kojeg financira multinacionalni gigant za trgovinu rudama i mineralima Glencore, planirao je najveći IPO na londonskoj burzi u 2025. godini – no u međuvremenu nije uspio osigurati dovoljno velik interes ulagača.
Takav niz odustajanja od inicijalnih javnih ponuda na europskiom burzama otežava svih kompanijama koje pokušavaju ponovno otvoriti tržište IPO-a. Po navodima Reutersa, investitori se nisu mogli dogovoriti oko cijene dionica u BrainLAB-ovoj ponudi, a postojeći dioničari bili su nezadovoljni upisanom knjigom narudžbi. Glasnogovornik BrainLAB-a rekao je da je interes ulagača “vrlo snažan,” ali da uvjeti trenutno “nisu optimalni” za IPO.
Iako je ove godine u europske dionice pristiglo više sredstava u odnosu na ranije godine, jer ulagači žele smanjiti svoju izloženost američkom tržištu, taj novac obično odlazi u ulaganja u dionice velikih europskih kompanija, umjesto u IPO izdanja.
Suzdržanost proizlazi i iz slučajeva poput njemačkog lanca trgovina parfemima Douglas, čije dionice su pale za više od 12 posto nakon povratka na frankfurtsku burzu u ožujku ove godine. Kasnije su i revidirali prognoze poslovanja i predvidjeli prihode od 4,5 milijardi eura u ovoj fiskalnoj godini, u odnosu na ranije najavljenih 4,7-4,8 milijardi.
Po podacima platforme Dealogic, broj kompanija koje su u prvih šest mjeseci ove godine imale IPO na burzama u cijeloj regiji EMEA pao je na 44, u odnosu na 59 u istom razdoblju prošle godine. Prikupljeni iznosi također su pali, s oko 14,1 milijardi dolara prošle godine, na tek s 5,5 milijardi ove godine.
U tako izazovnom okruženju tvrtke nemaju pravo na grešku. “Morate biti vrlo jasni oko ustroja i strukture kompanije, oko procijenjene vrijednosti, i tu ne smije biti nikakvih upitnika,” kazao je Naveen Mittel, zadužen za burzovne analize u EMEA regiji pri banci Citi.
Unatoč svemu, ove godine je bilo i nekih uspjeha, primjerice Hacksaw, tvrtka koja se bavi programiranjem i distribucijom online igara za klađenje, koja se uspješno uvrstila na švedski Nasdaq Stockholm u lipnju. “Teško je izvući bilo kakve čvrste zaključke iz nekoliko slučajeva, kada neki poput Hacksawa ipak uspiju… Ipak, čini se da je IPO izdanjima za resetiranje potrebna ljetna stanka,” rekao je Michael Jacobs, partner iz odvjetničke tvrtke Herbert Smith Freehills Kramer.
Investicijski konzultantni nadaju se da bi niz većih IPO-a mogao pomoći da se tržište otvori u drugoj polovici godine. Među tim većim uvrštenjima je potencijalni povratak odgođene Stade, moguće uvrštenje njemačkog proizvođača proteza Ottobock, tehnološki ogranak Deutsche Boerse ISS Stoxx, ili oglašivačku kompaniju Swiss Marketplace Group.
Iz Stade kažu da evaluiraju sve moguće opcije za budući oblik vlasništva tvrtke, uključujući i mogući IPO. Swiss Marketplace Group priopćio je da poduzimaju početne korake za ostvarenje “visoke razine spremnosti za IPO,” ali njeni dioničari još uvijek nisu donijeli odluku o mogućem vremenskom rasporedu za uvrštenje. Iz Ottobocka kažu da konstantno preispituju opcije, uključujući i IPO, ali da nije još donesena nikakva odluka.
Iz Deutsche Boerse su rekli da razmišljaju o IPO-u ISS Stoxxa, ali i da bi umjesto toga mogli otkupiti dionice koje u tvrtki drži privatni fond General Atlantic. Unatoč zasad turobnim brojkama ove godine, šira slika za europska IPO uvrštenja ipak izgleda dobro, jer je priljev kapitala još uvijek pozitivan, a i volatilnosti tržišta se smiruje.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je, s druge strane, baš ovaj trenutak odabrala osječka Žito Grupa za svoj IPO, najavljen krajem prošlog mjeseca. Radi se o najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi neke privatne kompanije u povijesti Zagrebačke burze. U ponudi, koja završava u srijedu 9. srpnja, iz kompanije kažu da planiraju prikupiti negdje između 118 i 141 milijun eura.
Novi ulagači bi time mogli steći 25 posto plus jednu dionicu Žito Grupe, a evaluacije cijele tvrtke mogla bi prijeći 500 milijuna eura. Žito Grupa, prehrambeni koncern koji surađuje s više od 3.000 kooperanata u Slavoniji, prošle je godine imala prihode od 335 milijuna eura uz dobit nešto više od 66 milijuna – a kažu da im je glavni motiv za IPO prikupljanje sredstava za nove investicije.
