Aktualni potresi na svjetskim burzama, logično, otvaraju i pitanje koliko će to imati utjecaja na imovinu kojom upravljaju mirovinski fondovi kao što se, uostalom, događa svaki put kada snažno udari neka globalna kriza poput pandemije ili dramatičnog rasta cijena energenata.
Ono što je dobra vijest je da imovina koja građanima treba osigurati prihode u mirovini na dulji rok uglavnom završi na dobitku, odnosno paleta ulaganja kroz godine pokaže otpornost na financijske šokove.
U Hanfi, kako prenosi Hina, navode da je u ovome trenutku prerano dati neku detaljniju ocjenu kratkoročnog utjecaja pada vrijednosti dionica na svjetskim burzama na kretanje prinosa mirovinskih fondova.
Pritom napominju kako je portfelj mirovinskih fondova diverzificiran, pa osim dionica uključuje obveznice, investicijske fondove i druge oblike imovine što ublažava negativan utjecaj pada vrijednosti dioničkih indeksa. Nadalje, ulogu igra i geografska alokacija imovine budući da obično nisu sve regije jednako pogođene tržišnim poremećajima.
“Smatramo da su unatoč recentnim nepovoljnim kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima mirovinski fondovi dobro pozicionirani da ostvare svoju temeljnu ulogu, a to je osiguranje dugoročne štednje i stabilnog prihoda u mirovini za članove. Mirovinski fondovi su i u prethodnim kriznim epizodama, uključujući globalnu financijsku krizu 2008., europsku dužničku krizu 2011., pandemijsku krizu 2020. te inflacijsku krizu 2022., pokazali visoku razinu otpornosti pa nema objektivnih razloga za pretpostavku da bi trenutačna tržišna korekcija imala bitno drugačiji učinak”, poručuju iz Hanfe.
Na kraju ožujka ove godine dionice su u imovini obveznih mirovinskih fondova sudjelovale s 23,38 posto, a od toga su dionice domaćih kompanija činile 14,23 posto te inozemnih kompanija 9,15 posto dioničke imovine.
Najveći dio imovine, gotovo 60 posto, drži se na obvezničkom tržištu.
Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) pak navode da su carine i trgovinski rat donijeli značajne izazove.
Pročitajte još:
“Trenutno se suočavamo s promjenom paradigme u međunarodnoj ekonomiji kakva nije zabilježena desetljećima. Pad vrijednosti financijskih instrumenata na svjetskim burzama odrazio se i na prinose hrvatskih mirovinskih fondova. Značajan faktor u ovom pogledu je i neizvjesnost koja uzrokuje veliku volatilnost u cijeni financijskih instrumenata na dnevnoj razini”, kažu u UMFO-u.
Pritom dodaju da su obvezni mirovinski fondovi kategorije A, koji ulažu u rizičnije oblike imovine, snažnije pali, a oni konzervativniji kategorije C su ostali stabilni ili im vrijednost imovine lagano raste.
