Ukupni prihodi luka nautičkog turizma iznosili 180 milijuna eura u 2024.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u lukama nautičkog turizma u Hrvatskoj iznosila je lani 68 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Vezova u moru bilo je 76,5 posto, a na kopnu 48,7 posto. Ukupni prihodi tih luka iznosili su 180 milijuna eura bez PDV-a, što je za 12,1 posto više u odnosu na 2023. godinu.

DZS je naveo da je istraživanjem bilo obuhvaćeno 226 luka nautičkog turizma i to 85 marina, od čega je 20 suhih marina, 81 sidrište, 16 privezišta i 44 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je 4.949.829 četvornih metara s 19.073 veza.

Kada je riječ o plovilima na stalnom ugovoru, ukupna prosječna popunjenost kapaciteta vezova bila je 67 posto, dok je prosječna popunjenost vezova u moru bila 75,6 posto, a vezova na kopnu 47,6 posto u 2024. godini.

U 2023. je zabilježen pad broja plovila u tranzitu na godišnjoj razini, a isti trend nastavio se i u prošloj godini. Naime, lani su zabilježena 214.632 plovila u tranzitu, što je za 3,8 posto manje u odnosu na godinu prije. Od ukupnog broja plovila u tranzitu, najviše ih je bilo pod zastavom Hrvatske, 48,9 posto. Zatim su plovila pod zastavom Njemačke s 13,1 posto, plovila pod zastavom Italije bilo je 11,7 posto, Austrije 6,5 posto i Slovenije 5,8 posto. To je 86 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Od spomenutih zemalja broj plovila na godišnjoj razini porastao je samo kod Slovenije, i to za 4,7 posto, dok su ostale zemlje imale manje plovila u tranzitu u odnosu na 2023. Broj plovila pod zastavom Hrvatske bio je manji za 6,1 posto.

Prema vrsti plovila, najviše je bilo jahti na jedra i to 58,2 posto, slijede motorne jahte s 32,5 posto i ostala plovila s 9,3 posto. Najviše plovila u tranzitu, njih 35,5 posto, za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 metara, a zatim su plovila od 10 do 12 metara duljine, oko 27,6 posto od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru. Statističari ističu da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, njih 54.881 ili 26,3 posto, a na drugom mjestu je Šibensko-kninska županija s 51.056 plovila ili 24,4 posto.

U 2024. je na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma ukupno bilo 16.845 plovila, što je za 2,2 posto više nego u godini prije. Vez u moru koristilo je 78,2 posto plovila, a mjesto na kopnu 21,8 posto. Na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti, čak 47,8 posto, na drugom mjestu su jahte na jedra s 45,9 posto, a na trećem su ostala plovila sa 6,3 posto.

Istodobno, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 47 posto. Zatim su plovila pod zastavama Njemačke, 15,8 posto, Austrije, 14 posto, Slovenije, 5,8 posto, Poljske, 3,6 posto i Italije, 2,5 posto. Plovila pod zastavama Hrvatske, Poljske i Slovenije bilo je više lani na godišnjoj razini, dok je pod zastava ostalih država bilo manje plovila. Pod zastavom Hrvatske došlo je 5,8 posto plovila više.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 metara, njih 33 posto, a zatim su bila plovila duljine od 10 do 12 metara, njih 27 posto.

U Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru u prošloj godini, njih 3.038 ili 23,1 posto. Slijede plovila u Istarskoj županiji kojih je na stalnom vezu bilo 3.020 ili 22,9 posto, u Zadarskoj županiji ih je bilo 2.688 ili 20,4 posto, u Primorsko-goranskoj 2.201 ili 16,7 posto, u Splitsko-dalmatinskoj 1.675 ili 12,7 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 558 ili 4,2 posto.

U ukupno ostvarenim prihodima luka nautičkog turizma, najveći prihodi ostvareni su od iznajmljivanja vezova, i to 129 milijuna eura, što čini 71,2 posto od ukupno ostvarenog prihoda. Prihod od iznajmljivanja vezova je tako porastao za 11,6 posto.

Porast ukupnih prihoda ostvaren je u svim županijama u 2024. u odnosu na godinu prije. Najveći rast zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji i to za 13,6 posto, nakon nje je Zadarska županija s rastom od 13,3 posto, a na trećem mjestu je u Primorsko-goranska županije s 13,2 posto.

Luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji imale su najveće prihode, u iznosu od 45 milijuna eura, što je 25 posto od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj, a prihodi luka Splitsko-dalmatinske županije iznosili su 43 milijuna eura, što je 24 posto od ukupno ostvarenih prihoda. U obje županije najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to u Šibensko-kninskoj županiji 29 milijuna eura, a u Splitsko-dalmatinskoj 28,6 milijuna eura.

Podsjećamo, lani je Hrvatsku posjetilo 21,3 milijuna turista koji su ostvarili 108,7 milijuna noćenja, što je za četiri odnosno jedan posto više nego u 2023., a to je pratio i rast prihoda od stranih turista, fiskaliziranih računa u turizmu i ugostiteljstvu te putničkog prometa, prema podacima Ministarstva turizma i sporta (MINTS) objavljenim u siječnju 2025. godine.

“Turističkim rezultatima u 2024., uključujući i financijske, možemo biti jako zadovoljni, jer je po svim parametrima ostvarena još jedna rekordnu godinu. Posebno nas veseli što je najizraženiji rast bio u pred i posezoni čime Hrvatska potvrđuje da postaje destinacija cjelogodišnjeg turizma”, naglasio je tada ministar turizma i sporta Tonči Glavina.