Ugljični porez na meso opcija za promjenu načina prehrane i smanjenje emisija CO2

Proizvodnja hrane i poljoprivreda s oko jednom trećinom doprinose globalnim ugljičnim emisijama i po tome su na drugom mjestu iza proizvodnje fosilnih goriva. Procjene iz studije objavljene u časopisu Nature iz 2023. godine kažu da način na koji ljudi proizvode i konzumiraju hranu može globalnom zagrijavanju do 2100. godine dodati jedan stupanj celzija.

Kako su bili sve brojniji dokazi o ugljično intenzivnom načinu prehrane ljudi javljale su se ideje kako tome doskočiti, a jedna od njih je takozvani mesni porez.

Znanstvenici posebice ističu govedinu i janjetinu kao vrste mesa posebno odgovorne za štetu za okoliš.

Prema internetskoj stranici CO2 Everything, koja pruža izračune ugljičnih otisaka ljudskih proizvoda i aktivnosti, serviranje 100 grama govedine jednako je vožnji od 78,7 kilometara jer se ispušta ekvivalent od 15,5 kilograma ugljičnog dioksida. Više prehrane temeljene na biljkama bi smanjilo poljoprivredne emisije za 15 posto, no zasad nema konkretnog plana u EU za tu tranziciju ili za uvođenje ugljičnog oporezivanja mesa.

Institut za klimatska istraživanja iz Potsdama je u studiji analizirao moguće opcije politika za borbu protiv ugljičnog otiska izazvanog načinom prehrane.

“Gledano iz ekonomske perspektive, možete na cijenu proizvodnje dodati troškove štete za okoliš što bi značilo da proizvod postaje skuplji što je više ugljičnog dioksida emitirano tijekom proizvodnje”, kaže za Euronews autorica studije Charlotte Plinke.

No, takav bi sustav zbog iznimne različitosti hrane koju Europljani konzumiraju bio vrlo složen i u kratkom roku nepraktičan. Jednostavnija opcija, navode stručnjaci, bila bi djelovati na porez na dodanu vrijednost (PDV) kod mesnih proizvoda.

Obično je PDV na hranu kupljenu u supermarketima niži no na hranu u restoranima ili kafićima iako i tu ima iznimaka.

U Njemačkoj na hranu iz dućana plaća se stopa PDV-a od sedam posto umjesto 19 posto i to pomaže da cijene u maloprodaji hrane budu niže.

U 2023. godini 22 od 27 članica EU-a imalo je reduciranu stopu PDV-a na kupnju pojedinih proizvoda od mesa.

Kad bi se na meso primijenila standardna stopa PDV-a to bi, po procjenama istraživača, smanjilo štetu za okoliš od konzumacije hrane između 3,48 i 5,7 posto.

Naravno, jedan od razloga bio bi pad prodaje mesa i veća usmjerenost kupaca na voće i povrće.

Izračuni upućuju da bi određivanje standardne stope PDV-a na meso povećalo u prosjeku godišnje troškove za hranu u kućanstvima EU-a za oko 109 eura. Pritom bi prosječni porezni prihod po kućanstvu bio povećan za 83 eura što može biti kompenzirano financiranjem kućanstava na druge načine. Posljedica je da bi u konačnici neto povećanje troška moglo biti svedeno na 26 eura po kućanstvu.

Drugi scenarij je predvidio razlike u cijenama sukladno razini stakleničkih emisija koje se povezuju s pojedinim proizvodom.

U tom bi slučaju naplaćivanje 52 eura po toni ekvivalenta CO2 pomoglo da se izbjegne jednaka količina emisija koje proizlaze iz hrane kao što bi to bio slučaj s ukidanjem nižih stopa PDV-a na meso i mesne proizvode.