Porezi su navodno jedna od dvije stvari koje se ne mogu nikako izbjeći premda upravo to neki ljudi nastoje učiniti vjerojatno u svakoj zemlji svijeta.
Prihodi od poreza su, naravno, ključni da bi društvo moglo financirati svoje potrebe, primjerice zdravstvo i obrazovanje, a njihova razina je drugačija u svakoj državi, pa i među članicama Europske unije (EU) budući da je porezna politika prepuštena nacionalnim vladama. Jedan od načina na koji se može uspoređivati kako to čine pojedine države je promotriti udio poreza u bruto društvenom proizvodu (BDP).
U cijeloj EU taj je udio, prema podacima za 2023., bio 40 posto BDP-a, a raspon je od 22,7 posto u Irskoj do 45,6 posto u Francuskoj.
Svjedoci smo da je u zadnje vrijeme visoka proračunska potrošnja u Francuskoj izazvala ozbiljne političke probleme i vjerojatno neće biti lako postići da se potrošnja obuzda i porezni pritisak ublaži.
Sasvim blizu Francuskoj po udjelu poreznih prihoda u BDP-u još su Belgija, Danska i Austrija. U Belgiji je to 44,8 posto, u Danskoj 44,7 posto te u Austriji 43,5 posto.
Poznato je da se nordijske zemlje ističu po visini poreza, pa je tako u Finskoj udio u BDP-u 42,7 posto, a u Švedskoj 42,6 posto.
Iznad EU prosjeka su još Luksemburg s brojkom od 41,9 posto, Italija sa 41,7 posto, Grčka sa 40,7 posto te Njemačka sa 40,3 posto.
U Hrvatskoj je udio 37,3 posto što je nešto više nego slovenskih 36,9 posto. Naravno, osim visine poreznih prihoda bitno je i kako se raspoređuju što je često razlog za nezadovoljstvo u pojedinim zemljama u čemu Hrvatska nije iznimka.
Tek četiri zemlje EU-a imaju udio poreznih prihoda u BDP-u manji od 30 posto. To su, uz Irsku, Malta s 27,1 posto, Rumunjska s 27,3 posto te Bugarska s 29,9 posto.
Među velikim EU gospodarstvima najniži je udio poreznih prihoda u BDP-u Španjolske, brojka je 37 posto. Kako vidjesmo, Njemačka, Francuska i Italija su iznad EU prosjeka, a zanimljivo je da je u Ujedinjenom Kraljevstvu, najvećoj europskoj ekonomiji izvan EU-a, udio tek 35,3 posto premda taj podatak metodološki možda nije sasvim jednak brojkama koje pruža Eurostat.
Švicarska s 26,9 posto ima jedan od najnižih udjela poreznih prihoda u BDP-u u Europi.
Porezni stručnjak iz think-tanka Tax Foundation Alexander Mengden navodi, kako prenosi Euronews, da se Irska izdvaja zbog toga što ima iznimno visoke razine izravnih stranih ulaganja koja su djelomično rezultat niske korporativne porezne stope od 12,5 posto.
Neki ekonomisti ističu da bi u slučaju Irske bilo možda bolje ekonomske pokazatelje stavljati u odnos s bruto nacionalnim proizvodom koji jasnije odražava ekonomsku aktivnosti unutar zemlje.
Što se Turske tiče, Mengden navodi da je riječ o ograničenim kapacitetima države da prikupi poreze zbog relativno velike sive ekonomije i politika koje ograničavaju razinu prihoda. Primjerice, u toj zemlji porez na dodanu vrijednost se primjenjuje tek na oko 40 posto konačne potrošnje.
Švicarska je posebna jer kao bogata zemlja uspijeva držati nizak udio poreza u BDP-u, a jedan od razloga je jaka konkurencija među kantonima u poreznim politikama što omogućava građanima da biraju između različitih kombinacija poreznih stopa i javnih usluga.
U apsolutnom iznosu porezni prihodi u EU su u 2023. iznosili 6,9 bililjuna eura.
Tri europske zemlje, od čega dvije članice EU-a, su imale porezne prihode iznad bilijun eura. To su bile Njemačka s 1,7 bilijuna eura, Francuska s 1,3 bilijuna eura te Ujedinjeno Kraljevstvo s 1,1 bilijun eura ili 950 milijardi funti.
Italija je bila prikupila 887 milijardi eura, a Španjolska 555 milijardi eura.
Na dnu te ljestvice je mala Malta s 5,6 milijardi eura.
Pročitajte još:
Hrvatska je dosegnula brojku od 29,1 milijardu eura, a Slovenija 23,6 milijardi eura.
Europska komisija navodi da gotovo 90 posto prihoda kojima raspolažu nacionalne vlade dolazi od poreza.
