Nastojanje Europske unije (EU) za što bržom zelenom tranzicijom stvorilo je negativni učinak rizika za globalnu konkurentnost pojedinih gospodarskih sektora što je opet dovelo do pritiska za ublažavanjem pojedinih kriterija koji se odnose na održivo poslovanje i zaštitu okoliša.
No, traženje najbolje ravnoteže između ozelenjivanja ekonomije i očuvanja konkurentnosti u odnosu na Kinu i druge globalne gospodarske suparnike sada stvara dodatni neželjeni učinak, a to je da će oni koji su ambiciozno među prvima krenuli u zelenu tranziciju sada možda nepravedno platiti najveću cijenu.
Drugim riječima, nagrađuju se oni koji su kasnili, a kažnjavaju oni koji su prvi krenuli u ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Jedan od ilustrativnih primjera je sustav trgovine emisijskim dozvolama (ETS) u EU. Pritisak da se ublaži, odnosno preustroji, taj okvir, doveo je do pada cijene ispuštanja ugljika s 92 eura za tonu na 70 eura za tonu.
Italija je, štoviše, pozvala da se suspendira primjena ETS-a za sve sektore, ne samo za energetski.
Neke zemlje poput Poljske i Češke su osigurale odgodu primjene naplate naknada kućanstvima i u cestovnom transportu za ugljične emisije što je predviđeno za 2027. godinu.
“EU ne može ostati globalna ekonomska sila ako su naše tvrtke strukturalno u nepovoljnijem položaju”, poručio je nedavno belgijski premijer Bart De Wever.
U prosincu prošle godine Europska komisija je olabavila zahtjeve u kontekstu zabrane proizvodnje novih vozila s unutarnjim izgaranjem od 2035. kako bi izašla u susret Njemačkoj, Italiji i nekim istočnoeuropskim zemljama zabrinutim zbog mogućih otpuštanja u automobilskoj industriji.
No, za vlade i tvrtke koje su već uložile ozbiljan novac u čiste tehnologije takve izmjene, odnosno ublažavanja, donose moguću štetu u odnosu na uvjete kojima su ambiciozno krenule u zelenu tranziciju.
Danska, Finska, Luksemburg, Nizozemska i Švedska su protekloga tjedna zajednički pozvali na stabilnost i predvidivost u klimatskoj politici dajući primjedbe na daljnje petljanje oko ETS-a.
U Nizozemskoj tvrtke koje ulažu u proizvode kao što su zeleni čelik, zelene kemikalije i elektrifikaciju navode da je potrebno imati dugoročne i stabilne politike u tom području.
“Ako se povučemo u načinu primjene ETS-a riskiramo da neke zemlje i tvrtke koje su mu se prilagodile i na njega oslonile sada pretrpe štetu jer su prvi povukli zelene poteze”, prenosi Financial Times ocjenu nekolicine europskih diplomata.
Osim toga, ublažavanje zelenih pravila može dovesti do daljnjih podjela ne europskom jedinstvenom tržištu jer bi zemlje kojima je više stalo do zelene tranzicije mogle povlačiti poteze na nacionalnoj razini.
Europska komisija treba u lipnju ove godine razmotriti funkcioniranje ETS-a i eventualno predložiti određene promjene.
Pročitajte još:
Glavni izvršni direktor tvrtke Ecocem koja proizvodi zeleni cement Donal O’Riain rekao je da je ta tvrtka već ostvarila kapitalne investicije vrijedne više stotina milijuna eura te će, ako se pravila ublaže, ispasti da veći rizik snose oni koji su se pravilima brže prilagođavali dok će oni koji su kasnili biti nagrađeni.
“Ako EU oklijeva oko ugljičnog mehanizma za prilagodbu ili slabi sustav trgovanja emisijama, šalje se krivi signal da oni najbolji neće biti nagrađeni. To stvara dvojbe oko europskog vodstva u energetskom i klimatskom području premda su upravo te politike one koje mogu privući nove investicije i stvoriti nove poslove”, poručio je osnivač tvrtke Hy24, najvećeg svjetskog privatnog investitora u projekte zelenog vodika, Pierre-Etienne Franc.
