U susret odluci ESB-a: Ekonomisti ne očekuju promjene kamatnih stopa

Europska središnja banka (ESB) na svojoj redovnoj sjednici, 11. rujna, trebala bi kamatne stope ostaviti nepromijenjenima, budući da se gospodarstvo eurozone zasad dobro nosi s američkim carinama, a inflacija bi još uvijek mogla biti viša od očekivanja.

Središnja europska banka u srpnju je okončala ciklus periodičnog snižavanja stopa, koji je prije tog trajao oko godinu dana. Njeni dužnosnici sad čekaju vidjeti efekte američkih carina koje su Bruxelles i Washington dogovorili u srpnju, prije nego što odluče treba li sniziti troškove zaduživanja. Očekuje se i da će američki Fed, pod pritiskom predsjednika Donalda Trumpa, već ovog mjeseca sniziti svoje kamatne stope.

“Mislim da smo već blago izašli u susret ekonomiji, i zato ne vidim razlog za daljnje smanjenje stopa u sadašnjoj situaciji”, rekla je Isabel Schnabel u intervju za Reuters, početkom rujna.

No, Schnabel kaže da je gospodarstvo eurozone prošlo bolje od očekivanja, zahvaljujući “snažnom rastu domaće potražnje,” te kako sada slijedi “značajan fiskalni impuls” zbog veće njemačke potrošnje za infrastrukturu i vojsku. Suprotno mnogim svojim kolegama i projekcijama ESB-a, Schnabel smatra da će globalni trgovinski nameti koje uvodi Trumpova vlada dovesti do rasta inflacije, čak i bez sličnih protumjera Europske unije.

“I dalje vjerujem da su tarife ukupno inflatorne. Ako dođe do rasta cijena inputa na globalnoj razini zbog carina, a one se onda prelijevaju dalje putem globalnih proizvodnih lanaca, to će svuda povećati inflatorne pritiske”, navela je Schnabel.

Iako Schnabel trenutačno ne zagovara povećanje kamatnih stopa, smatra da bi moglo doći vrijeme za zaoštravanje politike, za sve središnje banke diljem svijeta, nešto ranije nego što se prije očekivalo – i to zbog disrupcija u svjetskoj trgovini, fiskalne izdašnosti i sve starijeg stanovništva.

“Svijet koji je fragmentiraniji, koji ima manju elastičnost globalne ponude, veću fiskalnu potrošnju i starenje stanovništva jest s većom inflacijom. Mislim da bi taj trenutak, kad središnje banke širom svijeta počnu ponovno povećavati kamatne stope, mogao doći ranije nego što mnogi trenutačno misle”, istakla je članica Izvršnog vijeća ESB-a.

Također je rekla da je efekt snažnijeg eura manji nego što mnogi misle, dodavši da će se to u manjoj mjeri odraziti na kupovne cijene ako jačanje eura bude potaknuto poboljšanim izgledima za rast eurozone, te je stoga manje zabrinuta zbog kretanja tečaja.

Koji je utjecaj monetarnih politika ESB-a?

Odluke ESB-a o kamatnim stopama ne ostaje zatvorene unutar financijskih tržišta. One, kako pokazuju nalazi ekonomista Nicolòa Battistinija i Johannesa Gareisa iz ESB-a, objavljeni potkraj kolovoza, imaju izravan i mjerljiv odraz na tržište stanovanja i potrošnju kućanstava – od cijena stambenih kredita, preko broja prodanih nekretnina, do kupovine namještaja i kućanskih aparata.

Između sredine 2022. i sredine 2023. godine, ESB je, nastojeći zauzdati rekordno visoku inflaciju, podizao ključne kamatne stope u dosad najbržem tempu u povijesti europodručja. Nakon toga uslijedilo je razdoblje stabilnosti – od listopada 2023. do lipnja 2024. – a zatim postupno smanjivanje kamata kako su pritisci na cijene popuštali.

To spuštanje kamata, kako pokazuju podaci objavljeni na službenim stranicama ESB-a, smanjilo je trošak zaduživanja i povećalo pristupačnost stambenih kredita, što se vrlo brzo odrazilo na povećanje kupnje nekretnina.

Monetarna politika ESB-a može znatno povećati ili smanjiti pristupačnost stanovanja, uglavnom kroz utjecaj na hipotekarne stope, koje mogu biti odlučujuće za odluke o kupnji nekretnine. Ekonomisti ESB-a ocjenjuju da, kad se poboljšaju uvjeti financiranja, raste prodaja stanova i kuća.

„Nakon što je ESB počeo snižavati kamatne stope, priuštivost se blago oporavila. Ovo poboljšanje potpomognuto je snažnim rastom prihoda, ali ublaženo rastućim cijenama kuća. Stoga su smanjenja kamatnih stopa ESB-a pomogla da stanovanje postane pristupačnije – iako je ostalo daleko manje pristupačno nego krajem 2021.godine“, navodi se u blogu ESB-a.

Novi vlasnici potom troše dodatno na uređenje doma – od namještaja do kućanskih uređaja – pa se efekt nižih kamata prelijeva iz građevinskog i kreditnog sektora u širu potrošnju.

ESB-ovi analitičari usporedili su stvarne podatke s hipotetskim scenarijem u kojem prodaja nekretnina ne bi reagirala na promjene kamata. Rezultat pokazuje da upravo preko stambenog tržišta monetarna politika dobiva značajan dodatni učinak na kućne budžete i maloprodaju.

Kako bi jasnije pokazali tu povezanost, u blogu su analizirani detalji koji prate kretanje pristupačnosti stanovanja, dinamiku prodaje nekretnina i potrošnje kućanskih proizvoda od kraja 2021. godine. Podaci potvrđuju –  kad cijena kredita pada, prodaja nekretnina i kupnja kućnih potrepština raste.

Ova analiza dolazi u trenutku kada inflacija u europodručju već nekoliko mjeseci ostaje na ESB-ovoj ciljanoj razini od dva posto, što potkrepljuje argumente za zadržavanje stabilnih kamatnih stopa nakon posljednjih rezova.

Ključne kamatne stope ESB‑a trenutno su dva posto na novčani depozit, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15 i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,40 posto. Odluka Vijeća ESB-a o novima kamatnim stopama biće priopćena 11. rujna, nakon 14.15 sati.