U siječnju ove godine proizvođačke cijene u eurozoni porasle su za 0,7 posto u odnosu na posljednji mjesec 2025. dok je na razini čitave Europske unije (EU) porast bio 0,8 posto, objavio je Eurostat.
U prosincu su na oba područja proizvođačke cijene imale blagi mjesečni pad.
Gledano godišnje, u eurozoni cijene su pale za 2,1 posto te u EU 1,9 posto.
Najveći mjesečni rast proizvođačkih cijena imala je Estonija od čak 13,7 posto. Nakon nje slijedi Bugarska s brojkom od 7,1 posto te onda Finska koja je imala stopu od 6,9 posto.
Cipar je zabilježio najveći pad proizvođačkih cijena u odnosu na prosinac, i to 0,9 posto. Druga je u tome Češka s 0,7 posto, a onda dolaze Njemačka i Slovačka gdje su te cijene pale za 0,6 posto.
U Hrvatskoj su siječanjske proizvođačke cijene bile 0,2 posto niže no u prosincu. U Sloveniji su pak narasle 0,3 posto.
Godišnje brojke pokazuju da su u eurozoni proizvođačke cijene bile veće u četiri segmenta i niže u jednom.
Kod trajnih potrošačkih dobara one su porasle 2,2 posto naspram siječnja 2025. godine, a kod kapitalnih dobara rast je bio 1,5 posto.
Proizvođačke cijene intermedijarnih dobara bile su veće 1,5 posto, a najmanje povećanje od 0,5 posto viđeno je kod netrajnih potrošačkih dobara.
Konačno, jedino u segmentu energije dogodio se pad, i to za čak 8,9 posto.
Ako se izuzme enegija, tada su proizvođačke cijene u eurozoni ukupno porasle za 1,2 posto.
Među zemljama članicama EU-a najveći godišnji pad tih cijena imala je Irska stopom od 6,9 posto. Zatim dolazi Luksemburg s brojkom od 5,2 posto te Danska s 3,5 posto.
Pročitajte još:
Najveći rast i tu je imala Estonija od 11,9 posto, a Bugarska ne zaostaje puno s 11,7 posto. Treća je u tom nizu Rumunjska s 9,3 posto.
U Hrvatskoj se i na godišnjoj razini dogodio pad, i to od 1,7 posto. Slovenija je pak imala godišnji rast od dva posto.
