Nakon gotovo 30 godina kontinuiranih napora Hrvatska je od početka ovoga mjeseca službeno postala zemlja bez opasnosti od mina za što su bila potrebna ukupna ulaganja od oko 1,2 milijarde eura.
Praktično tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata tijekom kojega su veliki dijelovi zemlje završili kontaminirani minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima, sva poznata opasna područja su raščišćena, objavila je Europska komisija.
Spomenuta ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj krenula su 1998. godine, a tijekom tog procesa Europska unija je bila ključni partner u podupiranju aktivnosti koje su predvodila nacionalna tijela, uključujući Hrvatski centar za razminiranje, zajedno sa specijaliziranim organizacijama za taj posao i međunarodnim partnerima.
Osobito je partnerstvo EU-a došlo do izražaja kod ubrzavanja završnih faza čišćenja najzahtjevnijih područja terena i ostvarenja nacionalnog cilja uklanjanja opasnosti od mina do 1. ožujka ove godine.
“Od pretpristupnog razdoblja i tijekom cijelog članstva Hrvatske u EU financijska sredstva EU-a za razminiranje dosegnula su 286,7 milijuna eura što čini oko četvrtine ukupnih nacionalnih ulaganja. Znatan dio te potpore dolazi iz kohezijske politike EU-a. Otkako je Hrvatska 2013. pristupila EU-u u okviru programa kohezijske politike osigurano je 176,6 milijuna eura, odnosno oko 61 posto ukupnih financijskih sredstava EU-a za razminiranje. Projekti razminiranja financirani su iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za koji je dodijeljeno 74,7 milijuna eura, i Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za koji je dodijeljeno 101,9 milijuna eura. Ta su ulaganja obuhvaćena ciljem kojim se podupire zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika, uključujući mjere usmjerene na pripravnost na katastrofe i upravljanje rizicima”, navode iz Europske komisije.
Ističe se pritom da je opseg zadaće bio golem s obzirom da je od kraja 1990-ih godina razminirano oko 1.835 četvornih kilometara zemljišta diljem zemlje.
Pročitajte još:
To uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Uklonjeno je gotovo 107 tisuća mina i stotine tisuća neeksplodiranih ubojitih sredstava. Šume, poljoprivredna zemljišta i ruralna infrastruktura godinama su bili nedostupni, a znakovi upozorenja označavali su područja u kojima bi jedan korak na putu mogao biti smrtonosan. Od završetka rata incidenti povezani s minama prouzročili su 612 žrtava, uključujući 208 smrtnih slučajeva, među kojima su bili i pirotehničari koji su izgubili živote tijekom čišćenja terena.
“Razminiranjem se zemljište otvorilo za poljoprivredu i šumarstvo, turizam je ponovno moguć u prethodno ograničenim prirodnim područjima te se obnovilo povjerenje zajednica koje desetljećima žive s ratnim nasljeđem. Iskustvo Hrvatske ima i važnu međunarodnu dimenziju. Budući da je u zadnja tri desetljeća stekla opsežno stručno znanje u području razminiranja, zemlja sve više doprinosi humanitarnom razminiranju u inozemstvu. Hrvatski stručnjaci već su uključeni u projekte međunarodne suradnje i inicijative za razmjenu znanja, uključujući aktivnosti povezane s Ukrajinom i drugim regijama pogođenima minama. Postignuće Hrvatske stoga je više od dovršetka tehničkog programa i pokazuje kako se trajnom nacionalnom predanošću, uz potporu europske suradnje i ulaganja, mogu uspješno riješiti čak i najsloženije posljedice sukoba”, poručuju iz Europske komisije.
