U prvom tromjesečju ove godine Europska unija (EU) je uvezla energente u vrijednosti od 95,3 milijarde eura u ukupnoj količini od 176,4 milijuna tona, objavio je Eurostat.
To je na godišnjoj razini lagani porast vrijednosti uvoza od 0,3 posto, ali je ukupna količina bila niža za 3,9 posto.
Vidljivo je da je snažno, kako u vrijednosti tako i u količini, pao uvoz nafte u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Vrijednost uvoza nafte pala je za 11,9 posto, a volumen za osam posto.
Zato je kod ukapljenog prirodnog plina (LNG) potpuno drugačija stvar. Vrijednost uvoza porasla je za čak 45,3 posto, a količine su porasle za 12,1 posto. Kod prirodnog plina uvezenog plinovodima vrijednost uvoza je porasla za 19 posto premda je količina smanjena za 12,1 posto.
Glavni dobavljači energenata su bili SAD i Norveška.
Kod nafte iz SAD-a je uvezeno 15 ukupne vrijednosti, iz Norveške 13,5 posto te iz Kazahstana 12,7 posto. Među značajnijim partnerima još su bili Libija, Saudijska Arabija, Nigerija i Azerbajdžan.
Čak polovica ili 50,7 posto vrijednosti uvezenog LNG-a odnosi se na SAD, a na drugom mjestu je Rusija sa 17 posto i onda slijedi Katar s 10,8 posto.
EU je u zadnje vrijeme snažno radio na povećanju kapaciteta za uvoz LNG-a do te mjere da neki analitičari smatraju da ti kapaciteti postaju preveliki.
LNG iz SAD-a uvozi se i preko hrvatskog LNG terminala na otoku Krku, a od zadnjeg tromjesečja ove godine planiran je porast kapaciteta terminala u Omišlju koji će umjesto 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje uskoro moći prihvatiti 6,1 milijardu.
Upravo zbog toga je LNG Hrvatska nedavno održala aukciju za dodatne količine na terminalu i za najveći broj plinskih sezona do 2040. godina prodani su ponuđeni slobodni kapaciteti.
Prema nedavnoj analizi američkog Instituta za ekonomiku energetike i financijske analize, LNG terminali u EU rade u prosjeku na 42 posto kapaciteta.
Od veljače 2022. godine EU je povećao uvozni kapacitet za više od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje, uglavnom u Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj i Finskoj.
Sudeći prema planovima i trendovima u potražnji do 2030. godine bi stopa korištenja europskih LNG terminala mogla pasti na 30 posto, ocjenjeno je u analizi.
Ono što ipak treba reći je da je osjećaj sigurnosti opskrbe vrlo važan faktor, pa se svako proširenje kapaciteta, uključivo i ono na Krku, doživljava u velikoj mjeri kao jamstvo važnog dobavnog pravca.
Pročitajte još:
Više od polovice uvezenog prirodnog plina plinovodima kupljeno je od Norveške, a brojka je 52,6 posto. Slijede Alžir s 19,4 posto i Rusija s 11,1 posto.
EU je u prvom kvartalu uvozio i ugljen, a najviše iz Australije odakle je stiglo 33.4 posto uvezene vrijednosti. Na drugom mjestu tu je SAD s doprinosom od 33,1 posto.
