U rujnu ove godine u Hrvatskoj je izdana 1.201 građevinska dozvola, što je 24,5 posto više u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, otkrivaju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Što se tiče prva tri tromjesečja, točnije od siječnja do kraja rujna, broj takvih dozvola porastao je za 0,7 posto na godišnjoj razini.
Promatrano prema vrstama građevina, 88,3 posto dozvola izdano je za zgrade, a 11,7 posto za ostale. Pritom se 81,8 posto dozvola odnosilo na novogradnju, dok u preostalih 18,2 posto spadaju rekonstrukcije. Također, u rujnu je predviđeno građenje 3.807 stanova s prosječnom površinom od 79,7 metara kvadratnih.
U petak je objavljena i analiza domaćeg tržišta nekretnina u prva tri kvartala 2025. koju je napravila agencija za promet nekretninama Opereta. U navedenom je razdoblju ostvareno 85,6 tisuća kupoprodaja, što je pad za 13 posto na godišnjoj razini, pri čemu sa smanjenjem od 30 posto prednjači Splitsko-dalmatinska županija.
Najveći dio transakcija i dalje čine stanovi i apartmani, s ukupno 17.164 prodaja, također uz pad od 13 posto, dok je broj prodanih kuća, 2.278, bio manji za 22 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Ukupno gledano, stambeni segment bilježi pad od 14 posto, ali ostaje nositelj tržišne aktivnosti s 19.442 prodaje, prenosi Hina.
Iako brojke pokazuju blago usporavanje, kažu u agenciji, tržište i dalje ostaje dinamično i aktivno, s jasnim naznakama promjene kupovnih navika.
Direktor Operete Boro Vujović ističe da je ovakav trend rezultat kombinacije faktora – usporavanja tržišta u zemljama iz kojih dolazi najveći broj kupaca, većih kamatnih stopa u eurozoni te znatnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Regionalno gledano, samo tri županije bilježe rast broja transakcija – Varaždinska za 38, Koprivničko-križevačka za 18,2 i Ličko-senjska za 13,6 posto.
S druge strane, Jadran bilježi izražen pad aktivnosti, pa je tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio 29,7 posto te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 27,4 posto. No, između njih se našla i Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je broj transakcija bio manji 27,9 posto.
Iz Operete ocjenjuju da je ovo dijelom i posljedica pada broja inozemnih kupaca u prvih devet mjeseci, za 22 posto u odnosu na lani, a koji su uglavnom kupovali nekretnine na obali.
Pročitajte još:
Najviše stranih kupaca i dalje dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali s dvoznamenkastim padom – između 22 i 28 posto.
Pad interesa vidljiv je i kod skandinavskih zemalja, dok s druge strane rast bilježe manja tržišta poput Srbije, za 28 posto, Sjeverne Makedonije 38 posto i Rumunjske za 50 posto.
2 Odgovora
Sve je skupo..
Razlog tome može biti povećana cijena nekretnina ili općenito tržišna nesigurnost, što je dovelo do smanjenog broja prodaja unatoč rastu građevinskih dozvola. Važno je pratiti kako će se ove trendove razvijati u narednom razdoblju.