U prošloj godini Hrvatska s najmanjom stopom rasta turističkih noćenja na Mediteranu

Prošla je godina bila nova rekordna godina za turizam u Europskoj uniji (EU) s gotovo 3,1 milijardu ostvarenih noćenja u turističkom smještaju. To je, kako govore podaci Eurostata, 2,2 posto više nego godinu ranije, a fizičkom brojkom rast iznosi 66,4 milijuna noćenja.

Konkretno, u 2025. u EU turisti su napravili 3,088 milijardi noćenja. U tome je broj noćenja međunarodnih gostiju povećan za 3,4 posto ili 49,7 milijuna, a domaćih 1,1 posto ili 16,7 milijuna.

Četiri zemlje EU-a zabilježile su čak 61,7 posto ukupnih noćenja u EU. Na vrhu je Španjolska gdje su turisti imali 513,6 milijuna noćenja što je bio godišnji rast od 1,7 posto. Druga je Italija s brojkom od 476,9 milijuna i rastom od 2,3 posto u usporedbi s 2024. godinom. Na trećem mjestu je Francuska u kojoj je bilo 471,7 milijuna turističkih noćenja, a na godišnjoj razini to je bolji rezultat za 3,1 posto.

Konačno, četvrta Njemačka imala je 442,1 milijun noćenja što je godišnji rast od 0,6 posto.

Najmanji fizički broj noćenja imali su Luksemburg s 3,6 milijuna, Latvija s pet milijuna i Estonija sa 6,7 milijuna pri čemu je u Latviji to značilo vrlo solidan godišnji rast od 6,1 posto.

U prošloj godini u čak 24 zemlje EU-a godišnje je porastao broj noćenja. Najveći rast imala je Malta gdje je iznosio 10,1 posto, a slijedi Poljska sa 7,2 posto.

Luksemburg je imao najveći pad i iznosio je 2,4 posto, a zatim dolazi Rumunjska s 1,7 posto te Irska s 0,4 posto. To su, dakle, jedine tri zemlje gdje su brojke niže naspram godine ranije.

Hrvatska je ostvarila 94,8 milijuna noćenja i to je u odnosu na 2024. više za 1,2 posto. Slovenija je imala 17,8 milijuna noćenja i tamo je godišnji rast bio 5,9 posto.

Unatoč rastu treba reći i da je u Hrvatskoj ostvarena najniža stopa rasta u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje.

Uz već spomenute Španjolsku, Francusku i Italiju i Maltu, u Grčkoj je broj noćenja godišnje porastao za 2,1 posto na 156,2 milijuna. I u Portugalu, koji doduše nije na Mediteranu premda je popularno odredište na jugu Europe, stopa rasta je bila veća no u Hrvatskoj iznosivši 1,7 posto uz 89,6 milijuna noćenja.

Iz podataka za zemlje kandidate za članstvo u EU vidljivo je da je Albanija, koja je zadnjih godina dobila na popularnosti, ostvarila 9,7 milijuna turističkih noćenja što je u odnosu na 2024. rast od 29,9 posto.

Jedino je Crna Gora na europskom Mediteranu zabilježila pad broja noćenja, i to za 0,2 posto s ostvarenom brojkom od 5,19 milijuna.

Inače, samo u posljednjem tromjesečju prošle godine na godišnjoj je razini broj noćenja u EU povećan za tri posto s povećanjima zabilježenim u 25 zemalja članica. Tu je Hrvatska imala brojku od 5,4 milijuna noćenja, a godišnji je rast bio 1,7 posto.

Što se strukture gostiju u 2025. tiče, Hrvatska je imala 85,6 milijuna inozemnih posjetitelja i tek 9,2 milijuna noćenja domaćih gostiju. Ipak, broj domaćih gostiju godišnje je pritom porastao za 5,7 posto, a stranih tek za 0,8 posto.

U hotelima je ostvareno na razini EU-a čak 62,5 posto od ukupnog broja noćenja. Znamo da je Hrvatska mediteranska destinacija s najnepovoljnijom strukturom u smislu kapaciteta hotelskog smještaja.