U prosincu godišnja stopa inflacije u eurozoni 1,9 posto, u Hrvatskoj 3,8 posto

Pixabay.com
Euro, Foto: Pixabay.com

Godišnja stopa inflacije u eurozoni za prosinac prošle godine iznosila je 1,9 posto, što je usporavanje u odnosu na 2,1 posto u studenome, objavio je Eurostat. Osim toga, konačna brojka je blago niža od prve procjene koja je kazivala da je u prosincu godišnja inflacija bila dva posto.

Podsjetimo, u prosincu 2024. godine godišnja stopa inflacije u eurozoni bila je 2,4 posto.

Prosinačka brojka pokazuje da je eurozona praktično uspjela završiti godinu svođenjem godišnje stope inflacije na ciljanu brojku od dva posto.

Inače, u cijeloj Europskoj uniji (EU) u zadnjem mjesecu 2025. godišnja stopa inflacije je iznosila 2,3 posto.

Najniže godišnje stope inflacije u prosincu u eurozoni imali su Cipar s 0,1 posto, Francuska s 0,7 posto te Italija s 1,2 posto. Najvišu stopu imale su Slovačka od 4,1 posto te Estonija sa četiri posto.

Hrvatska također nije bila daleko s godišnjom stopom inflacije od 3,8 posto i dijeli treće mjesto s Austrijom koja je imala istu brojku.

Eurostat
Godišnje stope inflacije u EU za prosinac 2025., Izvor: Eurostat

Na razini EU-a po godišnjem rastu cijena istaknula se Rumunjska jer je u toj zemlji stopa naspram prosinca 2024. bila čak 8,6 posto.

U usporedbi sa studenim prošle godine godišnja je stopa inflacija pala u 18 zemalja članica EU-a, ostala nepromijenjena u tri i povećala se u šest. Na mjesečnoj razini u eurozoni je u prosincu inflacija porasla 0,2 posto te u cijeloj EU 0,1 posto.

U tom segmentu najveću stopu inflacije imala je Irska brojkom od 0,6 posto, a slijedi Nizozemska sa stopom od 0,5 posto.

U Hrvatskoj je mjesečna inflacija bila negativna, odnosno zabilježen je pad cijena od 0,3 posto.

U devet članica EU-a potrošačke su cijene bile niže naspram studenoga.

Najveći doprinos godišnjem rastu potrošačkih cijena u eurozoni došao je od usluga, i to za 1,54 postotna boda. Nakon toga slijede hrana, alkohol i duhan s doprinosom od 0,49 postotnih bodova.

Kod industrijskih dobara isključujući energiju doprinos je bio 0,09 postotnih bodova. Cijene energije dale su negativan doprinos od 0,18 postotnih bodova.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari