U Hrvatskoj visokoobrazovani zarađuju 32 posto više od osoba srednje stručne spreme

U Europskoj uniji (EU) visoko obrazovani ljudi u prosjeku zarađuju 38 posto više od onih sa srednjom razinom obrazovanja i 68 posto više od ljudi koji imaju nisku razinu obrazovanja, pokazuju podaci Eurostata koji također otkrivaju i razlike među zemljama članicama.

Prema ovogodišnjem izvješću Europske komisije pod nazivom Ulaganje u obrazovanje, samo jedna dodatna godina obrazovanja može povećati osobni dohodak za oko sedam posto.

U EU medijalni raspoloživ neto dohodak, prilagođen za veličinu kućanstva, iznosio je u 2024. 21.644 eura. Riječ je, dakle, o iznosu raspoloživom za potrošnju nakon odbijanja poreza i ostalih socijalnih davanja, a pokriva sve što se zaradi radom, investicijama ili socijalnim primanjima.

Taj medijalni godišnji prihod varira od 17.517 eura za nižu stručnu spremu preko 21.901 eura za srednju do 29.490 eura za visoku. U tim brojkama se krije spomenuta razlika od 38 i 68 posto.

Dohodovni jaz između visokog obrazovnog statusa i srednjeg obrazovanja u Europi varira između šest posto na Islandu i 62 posto u Turskoj.

U EU razlika se kreće između 15 posto u Austriji i 57 posto u Litvi.

U Hrvatskoj je razlika 32 posto između visokog i srednjeg obrazovanja, jednako kao u Grčkoj i Mađarskoj, te 87 posto između zarada osoba s visokom i niskom stručnom spremom.

Brojke pokazuju da je dohodovni jaz između visokoobrazovanih i onih sa srednjom razinom obrazovanja najveći u istočnoj i jugoistočnoj Europi, najniži u nordijskim zemljama te umjeren u zapadnoj Europi.

Osim u Turskoj i Litvi, velike su razlike u Albaniji od 54 posto, Rumunjskoj 51 posto, Bugarskoj i Crnoj Gori od 48 posto, Latviji 44 posto te Srbiji 40 posto.

Osim malih šest posto na Islandu relativno su niske razlike od devet posto u Norveškoj, 15 posto u Austriji, 16 posto u Švedskoj i 19 posto u Danskoj.

U velikim europskim gospodarstvima su brojke blizu prosjeku eurozone od 31 posto. U Italiji i Njemačkoj dohodovni jaz između visoko i srednje obrazovanih osoba je 30 posto, a u Francuskoj i Španjolskoj 34 posto.

Razlika u usporedbi visoko i nisko obrazovanih je, dakako, puno veća. U EU-u varira od 29 posto u Danskoj do 178 posto u Bugarskoj.

U sedam europskih zemalja osobe sa sveučilišnom diplomom zarađuju u prosjeku najmanje dvostruko od onih s niskom stručnom spremom. Osim Bugarske to je još slučaj u Rumunjskoj, Srbiji, Turskoj, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

S druge pak strane jaz je ispod 50 posto u osam zemalja, a to su Island, Norveška, Danska, Finska, Nizozemska, Švedska, Slovenija i Austrija.

Pogledaju li se konkretne brojke godišnjeg neto dohotka u Hrvatskoj za visokoobrazovane on iznosi 17.017 eura, za osobe sa srednjim stupnjem obrazovanja 12.877 eura te za one s niskim obrazovanjem 9.106 eura. To su podaci Eurostata za 2024. godinu.

U tom smislu niže godišnje neto dohotke u apsolutnim brojkama od Hrvatske imaju među EU članicama visokoobrazovani u Poljskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Razlike u poreznom sustavu i socijalnim transferima glavni su razlog za razlike u dohocima između visokoobrazovanih i ostalih u pojedinim zemljama, navodi Euronews.

Drugi faktor je struktura tržišta radne snage gdje ulogu može igrati snaga sindikata i raširenost kolektivnog pregovaranja.

“Relativno mala premija (za visoko obrazovane) nije neuspjeh visokog obrazovanja već uspjeh društvenog modela”, smatra Gabriel Zajur koji je stručnjak za društvena pitanja u Agenciji EU-a za temeljna prava sa sjedištem u Beču.

On objašnjava da u zemljama kao što su Njemačka, Austrija ili Švicarska dvojno visoko-strukovno obrazovanje može otvoriti put za one s početno nižom razinom obrazovanja ka bolje plaćenim radnim mjestima.

U društvima u kojima su razlike u dohocima visokoobrazovanih i onih nižih razina obrazovanja velike Zajur primjećuje utjecaj slabije socijalne zaštite, većih razlika u produktivnosti između pojedinih sektora, većeg udjela malih tvrtki te veće važnosti neformalnih načina društvene redistribucije.