Europski dan zaštite podataka obilježava se 28. siječnja. Krovno nadzorno tijelo koje u Hrvatskoj nadzire zakonitost prikupljanja i obrade osobnih podataka, štiti prava ispitanika, rješava pritužbe građana i educira o GDPR-u je Agencija za zaštitu podataka (AZOP).
Prošle je godine AZOP izrekao neke od najdrastičnijih kazni: izrečeno je 13 upravno-novčanih kazni u visini od gotovo sedam milijuna eura, čime je Hrvatska na 6. mjestu na razini EU-a po visini izrečenih kazni.
Inače, Agencija može izreći novčane kazne do 10 milijuna eura ili, za poduzetnike, do dva posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini u odnosu na prethodnu financijsku godinu. Za teža kršenja, kazne mogu iznositi do 20 milijuna eura ili do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tome koji je iznos veći.
Najviša kazna koju je AZOP do sada izrekao iznosila je 5,47 milijuna eura i to agenciji za naplatu potraživanja EOS Matrix d.o.o., zbog teških kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka.
U 2025. AZOP je najvišu kaznu od 4,5 milijuna eura izrekao Telemachu Hrvatska, zbog povreda odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, no Telemach je odbacio takve tvrde. Druga kazna “po težini” od 1,5 milijuna eura izrečena je Erste banci.
“Nažalost, oni kojima je primarni ‘core’ biznis obrada osobnih podataka klijenata, bilo da su to banke, telekomi, agencije za naplatu potraživanja, kladionice, osiguravatelji ili drugi, moraju raditi u skladu s GDPR-om, koji je sad već u punoj primjeni osam godina”, poručio je Zdravko Vukić, ravnatelj AZOP na konferenciji posvećenoj obilježavanju europskog dana zaštite osobnih podataka, o kojoj izvještava Hina.
Poseban je problem osporavanje izrečenih kazni. U zadnjih pet godina Agencija je izrekla 98 upravnih novčanih kazni u visini većoj od 16 milijuna eura, a naplaćeno je više od 70 posto.
“Zaštita nije na zadovoljavajućoj razini i činimo sve što možemo da voditelje obrade podataka educiramo da to rade u skladu s GDPR-om, te smo, pogotovo za manje tvrtke koje nemaju dovoljno novca, razvili i virtualnog asistenta Olivia, koji besplatno putem 15 modula omogućava voditeljima obrade, tvrtkama i organizacijama da se usklade sa GDPR-om. Bilo je i velikih, koji se nisu usklađivali, pa smo izrekli i mnoge kazne”, zaključio je ravnatelj Vukić.
Povodom tog Europskog dana, iz jedne od većih domaćih IT tvrtki Infinuma u srijedu su poručili da je važno češće mijenjati lozinke, jer osobni podaci nisu samo statistika u bazama nego su “otvorena vrata u vaš novčanik, identitet i cijeli digitalni život”.
“Ako su vaše lozinke za mail, društvene mreže, mobilno bankarstvo i drugo iste kao i prije pet godina, ili ih možda niste mijenjali i dulje, vrijeme je da smislite nove”, kažu iz te tvrtke.
Pročitajte još:
Uz to, utjecaj umjetne inteligencije globalno raste, pa se tom tematikom intenzivno bavi i AZOP, s glavnim ciljem zaštite hrvatskih građana i njihovih osobnih podataka, istaknuto je na konferenciji. Zaštita osobnih podataka u sustavima umjetne inteligencije bila je glavna tema konferencije.
Odvjetnica i znanstvenica Ema Menđušić Škugor smatra da je strah od AI-a donekle opravdan, jer je to izuzetno moćan i koristan alat koji može jako naštetiti i privatno i poslovno ako se ne koristi pravilno, jer AI i “puno griješi, puno halucinira i o tome nikada neće ništa reći”, kazala je Menđušić Škugor.
Iznijela je i podatke iz istraživanja američkog MIT-a iz 2025. koje pokazuje da 95 posto organizacija koje su implementirale AI trenutno od toga nemaju neke naročite koristi, a svega pet posto organizacija u svijetu ostvaruje milijarde o kojima slušamo i čitamo, dok istodobno puno ljudi već tvrdi da im je AI pomogla u individualnoj produktivnosti.
