U Hrvatskoj osobni automobili jeftiniji od prosjeka EU

Usporedba cijena automobila u različitim europskim zemljama nije posve jednostavna zadaća uzevši u obzir postojanje različitih modela i različitih cjenovnih razreda.

Osim toga, proizvođači automobila slijede različite cjenovne i marketinške strategije u pojedinim zemljama, a cijene rabljenih automobila su poprilično različite diljem Europske unije (EU) što dodatno usložnjava uspoređivanje.

Eurostat se odlučio za takozvani indeks osobnog prijevoznog sredstva, a podaci se odnose na automobile, motore i bicikle pri čemu su isključeni troškovi održavanja, popravaka, rezervnih dijelova i goriva.

Kod automobila u obzir su uzeta kako nova tako i rabljena vozila.

Indeks uzima vrijednost od 100 eura kao prosjek EU-a na temelju kojega se onda može vidjeti kako se cijene u pojedinim zemljama razlikuju u odnosu na tu baznu vrijednost.

Turska, koja nije članica EU-a, najskuplja je zemlja za automobile i ostale osobne vrste transporta među 36 zemalja koje su obrađene u analizi. Drugim riječima, vozilo koje bi koštalo 100 eura u EU imalo bi cijenu od 136,40 eura u Turskoj. Ta je razlika bila još i veća prije četiri godine kada je brojka za Tursku bila 147,10 eura.

U EU najskuplja je zemlja Danska gdje su cijene 19,1 posto veće od europskog prosjeka.

“Izravno oporezivanje automobila vrlo je različito unutar EU-a. Danska se po visini toga posebno ističe što objašnjava visoku razinu indeksa za tu zemlju”, pojašnjava za Euronews Georg Strasser koji se bavi istraživanjima u okviru Europske središnje banke.

U Nizozemskoj i Irskoj su cijene automobila i ostala dva oblika osobnog prijevoza više od 10 posto veće no što je prosjek EU-a. U Nizozemskoj je to 14,3 posto više, a u Irskoj 10,3 posto. Iako nisu članice EU-a u tu skupinu bi još spadao Island s brojkom od 18,1 posto te Švicarska s 10,2 posto.

Iznad prosjeka EU-a po cijenama još su Belgija, Finska, Austrija, Portugal, Njemačka i Mađarska.

Dok su u Belgiji cijene 5,3 posto više nego što je prosjek EU-a, u Njemamčkoj je to 0,4 posto te u Mađarskoj 0,3 posto.

Na suprotnom kraju ljestvice u EU je Slovačka gdje su cijene 11,4 posto manje od prosjeka EU-a. Inače, Sjeverna Makedonija, koja je dugogodišnja zemlja kandidat za članstvo, ima najmanje cijene koje su 12,3 posto niže od prosječne razine za EU.

U Hrvatskoj su cijene automobila, motora i bicikala u prosjeku 1,9 posto niže od EU prosjeka.

Od nas je u tome bolje 14 zemalja EU-a, a među njima je i Slovenija gdje su cijene u prosjeku 8,7 posto ispod prosjeke cijele unije.

Među najvećim europskim gospodarstvima najbolja je Španjolska sa cijenama automobila, motora i bicikala 3,8 posto nižima od prosjeka EU-a. Njemačka je jedina iznad tog prosjeka, dok je u Francuskoj prosjek 0,2 posto te u Italiji 0,3 posto manji od EU-a.

“Rekao bih da su u EU porezi i prilagođavanje cijena tržištu dva ključna faktora iza cjenovnih razlika po zemljama. Izvan EU-a važnu ulogu mogu imati i razlike u regulativi”, napominje Strasser.

Osim toga, dodaje da u različitim zemljama postoje različite preferencije potrošača kad je riječ o pojedinim brendovima, razini bogatstva te spremnosti na kupnju što sve djeluje na proizvođače u određivanju cijena na različitim tržištima.

Pogledaju li se zemlje kandidati za EU članstvo iz hrvatskog susjedstva, tada najbolje stoji Crna Gora sa cijenama 7,2 posto nižim od prosjeka u EU, a nakon toga Srbija gdje su one niže za 6,9 posto. U Bosni i Hercegovini su cijene manje tek za 2,9 posto, odnosno razlika u odnosu na Hrvatsku je tek jedan postotni bod.