U proteklih nekoliko godina kućanstva u Europskoj uniji (EU) su prošla kroz krizu troškova života uslijed ruske invazije na Ukrajinu i poremećaja na strani ponude nakon pandemije.
Mnoga su bila prisiljena ograničiti troškove što se i sada u određenoj mjeri nastavlja unatoč tome što je inflacija u eurozoni već praktično oko cilja kojeg je postavila Europska središnja banka.
Jedan od korisnih načina usporedbe među kućanstvima, koji uzima u obzir razlike u veličini i sastavu, je medijalni ekvivalentni neto raspoloživi dohodak. To se zapravo odnosi na dohodak po osobi prilagođen za veličinu kućanstava te nakon oporezivanja te socijalnih doprinosa.
Najniži ekvivalentni neto dohodak u prošloj godini u EU imala je Bugarska od 7.811 eura, a najviši je bio u Luksemburgu od 50.799 eura.
Uzmu li se u obzir i neke zemlje kandidati za EU te one koje imaju sklopljene ugovore s EU o prostoru slobodne trgovine, tada je na dnu Albanija s brojkom od 3.075 eura dok su na vrhu uz Luksemburg još Švicarska i Norveška.
Prosjek EU-a je 21.582 eura.
Iza Luksemburga u EU su Danska, Austrija, Irska, Nizozemska i Belgija, sve u rasponu između 30 tisuća i 35 tisuća eura.
Iznad EU prosjeka su još Finska, Njemačka, Švedska i Francuska.
Osim Bugarske brojku ispod 10 tisuća eura još imaju Mađarska i Rumunjska.
U Hrvatskoj je ekvivalentni neto dohodak po stanovniku 12.344 eura, a u Sloveniji 19.620 eura što je nešto manje od talijanskog i nešto više od španjolskog.
U Italiji je 20.605 eura, a u Španjolskoj 19.307 eura.
Očit je priličan jaz između članica EU-a na sjeveru i zapadu Europe te onih na jugu i istoku. Razlika između Bugarske i Luksemburga prelazi 40 tisuća eura.
“Razina prosječnog bogatstva iz prošle godine odražava dugoročne strukturalne faktore kao što su povijesni put rasta, industrijalizacija i razvoj socijalnog blagostanja”, ustvrdio je za Euronews stručnjak sa sveučilišta Sapienza u Rimu Stefano Filauro.
Po riječima ekonomistice u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) Giulije De Lazzari, razlike u produktivnosti i industrijskoj strukturi objašnjavaju jaz.
“Veća produktivnost omogućava državama da podrže veće plaće”, rekla je.
Ekvivalentni raspoloživi dohodak po stanovniku može se prilagoditi i za standard kupovne moći (PPS) koji izjednačava vrijednost koja se novčanom jedinicom može kupiti u članicama EU-a.
U tom slučaju razlike se ponešto smanjuju, no ipak ostaju značajne.
Prosjek EU-a je 21.245 PPS-a, a varira između 11.199 u Mađarskoj i 37.781 u Luksemburgu.
Zemlje kao što su Poljska, Rumunjska i Bugarska imaju bolji plasman ako se dohodak mjeri u PPS-u, a ne u nominalnoj eurskoj vrijednosti. Naime, Bugarska i Rumunjska u toj kategorizaciji preskaču Slovačku i Grčku.
Pročitajte još:
Među najvećim gospodarstvima EU-a Njemačka i Francuska ostaju iznad EU prosjeka, a Italija i Španjolska blago ispod njega.
Za Hrvatsku je brojka 16.277 PPS-a u čemu onda preskače Portugal i Latviju iza kojih zaostaje u dohotku izraženom u eurima, no Hrvatsku pak u PPS-u preskače Poljska od koje u eurima Hrvatska ima veći dohodak po stanovniku.
Slovenija je na 21.572 PPS-a čime je prestigla prosječnu brojku EU-a.
