Društvene mreže su, logično, vrlo popularne među mladima u Europskoj uniji i podaci Eurostata pokazuju da ih je 89,3 posto osoba u dobi između 16 i 29 godina koristilo prošle godine.
To vrlo uvjerljivo nadmašuje prosjek za opću populaciju gdje je brojka bila 67,3 posto.
U 19 od 27 članica EU-a više od 90 posto mladih osoba se služilo društvenim mrežama.
Najviše je to slučaj kod mladih Ciprana gdje ih je 98,3 posto bilo aktivno u tom smislu, a nakon toga najveći je udio kod mladih Čeha gdje iznosi 97,2 posto.
Na trećem je mjestu Danska s 96,9 posto te odmah iza njih je Finska s 96,6 posto.
Najnižu stopu interesa za društvene mreže pokazali su mladi Talijani gdje ih je na njima bilo aktivno 80,3 posto, dakle četiri od pet mladih osoba.
Ispred Italije je na dnu ljestvice Njemačka s brojkom od 84,2 posto, a onda Luksemburg s 84,8 posto.
I Hrvatska spada među članice EU-a gdje je više od 90 posto mlade populacije aktivno na društvenim mrežama, a stopa je 90,7 posto.

Izvor: Eurostat
U Sloveniji ih je mrvicu više, odnosno 91 posto.
Postoje brojke i za neke od zemalja kandidata za članstvo u EU. Tako je u Crnoj Gori stopa 96,1 posto, u Srbiji 97,2 posto te Sjevernoj Makedoniji 97,7 posto.
Najveći jaz u korištenju društvenih mreža između opće populacije i mladih ljudi zabilježen je u Hrvatskoj gdje iznosi čak 29,2 postotna boda. Naime, u općoj populaciji stopa korištenja društvenih mreža je dosta niska i iznosi 61,5 posto.
Razina korištenja društvenih mreža u općoj populaciji u EU jedino je od Hrvatske manja u Njemačkoj i Italiji. U Njemačkoj iznosi 59,2 posto te u Italiji 56,4 posto.
Ispred Hrvatske u veličini jaza je Austrija gdje on iznosi 28,2 postotna boda. Naime, u toj zemlji je 96,1 posto mladih od 16 do 29 godina aktivno na društvenim mrežama naspram stope od 67,9 posto u općoj populaciji.
U Poljskoj je zatim jaz 27,2 postotnih bodova.
Pročitajte još:
Najmanji je jaz u Danskoj gdje iznosi 7,2 postotnih bodova jer je to zemlja gdje je najveća stopa opće populacije koja koristi društvene mreže i iznosi 89,7 posto.
Drugi najmanju razliku ima Malta od 10,3 postotnih bodova, a nakon toga slijedi Cipar s jazom od 11,8 postotnih bodova.













