Porez na imovinu je, logično, različit u europskim zemljama i čini različiti udio u bruto društvenom proizvodu (BDP) ili ukupnim poreznim prihodima.
Bilo kako bilo, taj porez nije zanemariv dio poreznih prihoda.
Prema podacima koje je objavila Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD), koje Hrvatska također želi postati članicom, u 2023. godini Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo najveći porez na imovinu kao postotak BDP-a, i to 3,7 posto. Odmah iza su Francuska i Luksemburg s 3,5 posto te Belgija s 3,1 posto.
Pri dnu su Češka i Estonija s brojkom od 0,2 posto BDP-a.
Od velikih europskih gospodarstava najveća je brojka iza Francuske u Španjolskoj i iznosi 2,3 posto. U Italiji je 2,2 posto, a u Njemačkoj osjetno nižih 0,9 posto.
Španjolska se ove godine istakla po ideji da oporezuje sa stopom od 100 posto nekretnine koje kupe državljani zemalja izvan EU-a. To je djelomično odgovor na veliki problem nedostatka stambenog prostora za lokalno stanovništvo.
Prema definiciji OECD-a, oporezivanje imovine uključuje sve namete na korištenje, vlasništvo i prijenos imovine. No, tu su još uključeni porezi na neto bogatstvo, nasljedstvo i darovanje te financijske i kapitalne transakcije.
Ujedinjeno Kraljevstvo je u 2023. godini od poreza na imovinu prikupilo 115 milijardi eura, a Francuska 104,5 milijardi eura. To su uvjerljivo najveće brojke jer trećeplasirana na toj ljestvici Italija je prikupila na taj način 45,3 milijarde eura.
Njemačka je prikupila 41,4 milijarde eura, a Španjolska 36,8 milijardi eura. U cijeloj EU od poreza na imovinu slilo se 318,8 milijardi eura.
U europske zemlje koje su bile prikupile više od 10 milijarde eura od tog poreza još spadaju Belgija (18,8 milijardi), Švicarska (17,9 milijardi), Nizozemska (14,4 milijarde) i Poljska (10,7 milijardi).
U 10 zemalja EU-a porez na imovinu je donio manje od milijarde eura, a među njima je i Hrvatska. U Hrvatskoj je brojka bila 676 milijuna eura, dok je na samom dnu Estonija sa 110 milijuna eura.
Treba napomenuti da je od početka ove godine u Hrvatskoj uveden porez na nekretnine kao zasebna kategorija, no kako same brojke pokazuju prihodi od oporezivanja nekretnina su postojali i ranije, primjerice u obliku poreza na kuće za odmor. Prihodi od poreza na imovinu i dalje u najvećoj mjeri ostaju prihodi lokalne samouprave.
Udio koji ima porez na imovinu u ukupnom oporezivanju također varira diljem Europe. U EU on je u 2023. varirao od 0,8 posto u Estoniji do 8,4 posto u Francuskoj, a europski je prosjek bio 4,7 posto.
Hrvatska je ispod prosjeka EU-a jer je stopa udjela u ukupnom oporezivanju 2,3 posto. Devet zemalja članica ima taj udio niži od Hrvatske, pa je tako, primjerice, u Sloveniji 1,7 posto.
S druge pak strane, osim u Francuskoj u još sedam zemalja udio je viši od pet posto, a to su Belgija, Grčka, Španjolska, Portugal, Luksemburg, Italija i Danska. U Njemačkoj je na 2,5 posto od ukupnih poreznih prihoda.
Porezi na prijenos vlasništva imovine, izraženi kao udio u BDP-u, naznačuju važnost prodaje nekretnina kao izvora proračunskih prihoda.
Prema podacima OECD-a, taj je udio bio jedan posto u Italiji, a slijede Belgija, Portugal i Španjolska s 0,8 posto. U Francuskoj je bio 0,7 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu 0,6 posto te u Njemačkoj 0,3 posto.
Španjolski prijedlog o 100-postotnom oporezivanju imovine za kupce koji dolaze izvan EU-a je izazvao pravu debatu u EU.
Pročitajte još:
Po riječima profesora ekonomije na sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni Josea Garcije Montalva, politika oporezivanja nekretnina možda nije najučinkovitiji način rješavanja problema na tržištu nekretnina.
“Stalne promjene politika i manjak koordinacije između porezne politike i mjera za povećanje ponude na tržištu nekretnina podrivaju učinkovitost oporezivanja nekretnina i dovode do nepredviđenih tržišnih ishoda te ustrajnosti problema nepriuštivosti stambenog prostora”, prenosi Euronews njegove riječi.
