Od početka ove godine na scenu je stupio mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) kojim se treba nadzirati otisak ugljično intenzivnih proizvoda koji ulaze u Europsku uniju (EU). No, ugljično oporezivanje nije novina, EU već neko vrijeme ubire poreze koji su vezani za ugljične emisije i prikupljeni iznosi su kroz godine postajali sve veći.
Između 2017. i 2023. godine ti su prihodi bitno povećani, i to s 15 milijardi eura na 51,3 milijarde eura.
Ti se porezi uglavnom odnose na ugljik vezan za fosilna goriva. Njihov udio u ukupnim porezima na energiju je porastao sa šest posto u 2017. na 19,7 posto u 2023. godini.
Dakle, u 2023. godini, za koju zadnju postoje agregirani podaci, 76,4 posto ugljičnih poreza je prikupljeno od poslovnog sektora. Kućanstva su pridonijela s 22,3 posto, a nerezidenti s 1,3 posto.
Gledano po ekonomskim područjima, najveći je udio u ukupno prikupljenom iznosu ugljičnih poreza imao energetski sektor s 30,1 posto, primjerice kroz isporuku električne energije ili korištenje klimatizacije, a nakon toga slijedi industrija s 29,4 posto udjela.
Inače, ukupni energetski porezi u EU u 2023. godini su došli na 261 milijardu eura što je 1,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Porezi u energetici i transport čine daleko najveći udio u porezima vezanim za zaštitu okoliša, negdje oko 95 posto. Pritom samo na energetske otpada udio veći od 75 posto.
Naravno, energetski porezi se određuju na energetske proizvode koji se koriste kako u svrhu prijevoza tako i u stacionarnim funkcijama. Uključeno je pritom oporezivanje ugljičnog sadržaja u fosilnim gorivima kao i prihodi od aukcija emisijskih kredita.
Treba ipak reći da je udio energetskih poreza od 1,5 posto u BDP-u najniža razina od 2008. godine što znači da su u međuvremenu rasli sporije no što je rastao BDP i prihodi od drugih vrsta oporezivanja. Oni su tako u 2023. činili tek 3,8 posto ukupnih prihoda od poreza i socijalnih davanja u zemljama članicama EU-a.
Porezi u sektoru transporta su, dakle, drugi najveći izvor poreza za zaštitu okoliša i najviše su, logično, vezani za vlasništvo i korištenje motornih vozila. Ti su prihodi u 2023. u EU iznosili 64 milijarde eura što je 0,4 posto BDP-a EU-a i 0,9 posto ukupnih poreznih prihoda država članica.
Pritom su kućanstva platila najveći dio transportnih poreza, odnosno 67 posto. Ostatak gotovo u cijelosti otpada na poduzeća.
No, kod energetskih poreza poslovni sektor je u plaćanjima pridonio s udjelom od 53 posto, dok je na kućanstva otpalo 44 posto.
Vratimo se ugljičnim porezima, odnosno kako su od njega rasli prihodi kroz vrijeme.
Hrvatska je u 2017. godini od ugljičnih poreza prikupila 21,5 milijuna eura da bi brojka u 2023. godini došla na 143,8 milijuna eura. U 2022. je iznosila 112,5 milijuna eura.
Slovenija je prikupila poprilično više. U 2017. to je već bilo 161,6 milijuna eura i onda je u 2023. brojka dosegla 246,1 milijun eura.
Pročitajte još:
Njemačka je pak u 2017. imala prihode od 1,5 milijarde eura i kroz šest godina su se popeli na 15 milijardi eura.
Treba napomenuti i da stopa poreza nije svugdje ista. Tako Poljska naplaćuje porez od jednog eura na tonu ugljika, a Švedska 110 eura.
