Ove je godine došlo do raskoraka između Europske središnje banke (ESB) i američkog Feda u dinamici spuštanja kamatnih stopa pri čemu je u fokusu investicijske javnosti bio i snažan pritisak američkog predsjednika Donalda Trumpa na predsjednika Feda Jeromea Powella da brže sreže kamatnu stopu.
ESB je spustio depozitnu kamatnu stopu na dva posto, a posljednji sastanak ove godine na kojem se odlučuje o potezima u monetarnoj politici održat će se 18. prosinca.
Fed se o svojim potezima ove godine posljednji put oglašava upravo u srijedu. Sada je kamatna stopa u rasponu od 3,75 do 4,0 posto, a očekivanja su da bi je sada mogli spustiti za dodatnih 25 baznih bodova.
Investitori su već počeli uračunavati svoja predviđanja za 2026. godinu, a trenutačno vide realnom mogućnost da ponovno dođe do raskoraka u potezima između ESB-a i Feda što bi u konačnici onda približilo dvije kamatne stope.
Naime, tržišni sudionici smatraju da bi u eurozoni dogodine moglo doći do laganog rasta kamatne stope dok bi SAD nastavio s njezinim smanjivanjem, a to bi moglo dodatno vršiti pritisak na dolar.
Za ESB predviđanja vide veću vjerojatnost da će kamatna stopa porasti no da će nastaviti padati, dok u slučaju Feda, ako dođe do dodatnog smanjenja na kraju ove godine, tržišta očekuju još barem dva smanjenja tijekom iduće godine. To bi onda kamatnu stopu vodilo prema tri posto.
Investitori također vjeruju da bi u 2026. Australija i Kanada mogli lagano podizati stope kako se stanje u gospodarstvu poboljšava, dok su za Bank of England očekivanja da dosegne dno ciklusa popuštanja do idućega ljeta. Kamatna stopa u Velikoj Britaniji je sada četiri posto, a idući sastanak na tu temu također se održava 18. prosinca pri čemu su očekivanja da bi moglo doći do smanjenja od 25 baznih bodova.
U Kanadi je kamatna stopa središnje banke na 2,25 posto, a u Australiji 3,6 posto.
Japan je od prošle godine u ciklusu podizanja kamatne stope, a u 2026. ulagači vide prostor za još barem dva povećanja. Stopa je sada na 0,5 posto i to je njezina najviša razina još od 2008. godine. Neki prognoziraju da bi već na sastanku 19. prosinca moglo doći do povećanja od 0,25 baznih bodova.
U Švicarskoj je kamatna stopa nula posto i očekuje se da će tako ostati i nakon ovotjednog sastanka u četvrtak. Promjene se ne očekuju niti u 2026.
Dakle, iako bi moguće promjene smjera u nekim monetarnim područjima dovele do približavanja visine kamatne stope u odnosu na SAD, upravo ti suprotni smjerovi u troškovima zaduživanja mogu izazvati dodatni pad vrijednosti američkog dolara koji je u odnosu na košaricu valuta ove godine oslabio više od osam posto.
Niže kamatne stope obično, osim što smanjuju troškove zaduživanja za državu, smanjuju i privlačnost valute u očima ulagača.
Trenutačno su kamatne stope u gotovo svim drugim glavnim monetarnim područjima niže no u SAD-u djelomično zbog sporijeg rasta.
No, vjerojatnije je da donositelji odluka u ESB-u i drugim središnjim bankama neće dalje smanjivati stope kako bi potaknuli rast budući da Trumpov trgovinski rast zasad, kako se čini, donosi manje štete američkim trgovinskim partnerima no što se u početku pretpostavljalo.
Pročitajte još:
“Globalni carinski šok izgleda benigniji no što se izvorno smatralo. Središnje banke diljem svijeta postupno zauzimaju sve oštriji pristup”, Financial Times prenosi riječi Tomasza Wieladeka koji je glavni strateg za Europu u investicijskoj tvrtki T Rowe Price.
Članica upravnog odbora ESB-a Isabel Schnabel je ovoga tjedna rekla kako nema nikakav problem naspram očekivanja investitora o podizanju kamatne stope dogodine.
