Tržište spajanja i preuzimanja na području srednje i istočne Europe prošle je godine zabilježilo investicije vrijedne 42,5 milijardi eura, a među najatraktivnijim zemljama za strani kapital bile su Poljska, Austrija, Rumunjska i Litva.
Tako pokazuje novo izvješće međunarodne konzultantske tvrtke Forvis Mazars. Kako navode, transakcija je u 2025. bilo manje, ali su bile veće što je naznačilo povećano povjerenje u regionalne ekonomske izglede.
Broj transakcija je pao za devet posto u odnosu na 2024. na oko 1.300, ali je ukupna vrijednost povećana za 36 posto uslijed fokusa na imovinu veće vrijednosti.
Ulaganje koje se posebice ističe veličinom je transakcija koju je za 4,1 milijardu eura obavio američki fond GTCR kupivši češku farmaceutsku grupaciju Zentivathe. To je jedna od najvećih pojedinačnih investicija u regiji u zadnjih nekoliko godina.
Inače, gotovo polovica od ukupnih vrijednosti transakcija u Poljskoj odnosi se na 6,8 milijardi eura koje je austrijska Erste grupa uložila u akviziciju udjela u Santander Bank Polska. To je najveća bankovna konsolidacija u srednjoj i istočnoj Europi ikad.
Broj investicijskih transakcija je bio i pod negativnim utjecajem slabosti u njemačkom gospodarstvu.
“Njemačko usporavanje je značilo da se investitori suzdržavaju. To se prelilo na središnje i sjeverne dijelove regije srednje i istočne Europe”, ustvrdio je za Euronews Andrija Garofulić koji je partner za financijsko savjetovanje u Forvis Mazarsu.
Strani ulagači su okosnica ulaganja u spajanja i akvizicije na prostoru srednje i istočne Europe čineći uobičajeno oko 40 posto transakcija i gotovo 75 posto ukupne vrijednosti.
U 2025. udio investitora iz inozemstva bio je 43 posto u broju transakcija i 54 posto u ukupnoj vrijednosti.
Za usporedbu, u Sjevernoj Americi strani ulagači zauzmu manje od petine tržišta.
Većina stranih investitora u preuzimanja u srednjoj i istočnoj Europi su iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske, no raste i broj prekograničnih ulaganja unutar regije.
Ono što tu regiju čini privlačnom je relativno snažan gospodarski rast, članstvo zemalja u Europskoj uniji, regulatorna stabilnost, obrazovana radna snaga i niži operativni troškovi no na zapadu Europe.
No, jedna od glavnih prednosti je i lokacija, odnosno blizina za 500 milijuna potrošača u EU.
“Svatko želi biti blizu svojim klijentima, a to srednja i istočna Europa nudi. Ima puno smisla proizvoditi i posjedovati industrijske pogone u srednjoj i istočnoj Europi”, smatra Garofulić.
U Hrvatskoj je u 2025. ukupno bilo 47 transakcija vrijednih 196 milijuna eura. U 2024. ih je bilo 38, a imale su vrijednost od 502 milijuna eura.
Slovenija je pak imala u prošloj godini 36 transakcija ukupne vrijednosti 497 milijuna eura. Godinu ranije 31 transakcija je imala vrijednost od tek 67 milijuna eura.
Ta slovenska brojka u 2025. je rezultat velike transakcije od 394 milijuna eura kojom je američki osiguravatelj Acrisure preko poljske podružnice Unilink kupio osiguravateljskog brokera Priori.
“Prehrambeni sektor u Adria regiji je zreo za konsolidaciju jer ima puno malih i kvalitetnih igrača”, smatra Garofulić.
Pročitajte još:
Na vrhu je inače po vrijednosti transakcija u 2025. uvjerljivo Poljska s 13,35 milijardi eura vrijednim spajanjima i akvizicijama, a slijedi Češka s 8,96 milijardi eura pa Austrija s 5,71 milijardi eura.
Najpropulzivniji sektori po ulaganjima bili su tehnološki i financijski iako je po vrijednosti transakcija prvi financijski zbog spomenute poljske bankovne akvizicije.
U izvješću se ističe atraktivnost Češke zbog njezine snažne industrijske baze, Austrije kao vrata između zapadne i istočne Europe, Rumunjske zbog brzo rastuće ekonomije, Litve zbog tehnološkog i fintech sektora te Poljske kao najvećeg tržišta.
