U 2024. još manje zasijanih površina žitaricama nego prethodne godine

Ukupne površine zasijane žitaricama smanjile su se lani, u odnosu na 2023. godinu, za 0,4 posto, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) sa stanjem 10. studenoga 2024. Ovi podaci su zabrinjavajući s obzirom na razne pokušaje Vlade RH da se poveća poljoprivredna proizvodnja.

Manje je zasijano i ozimog ječma na godišnjoj razini, i to za 1,7 posto. Površina zasijana ozimim ječmom smanjena je tako za 1.000 hektara.

S druge strane, u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2024. najviše su zastupljeni ozima pšenica, sa 65,3 posto, i ozimi ječam, s 25,7 posto. Površina zasijana ozimom pšenicom povećana je za 5.000 hektara u 2024. na godišnjoj razini.

Istodobno, površina zasijana uljanom repicom povećana je za 2.000 hektara. Udio uljane repice u ukupno zasijanoj površini u prošloj godini iznosi 7,5 posto. U usporedbi s 2023. godinom, ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi u 2024. povećane su za 0,4 posto.

Za 2025. najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi se povećala proizvodnja, pa bi podaci u ovoj godini mogli biti nešto drugačiji.

Ipak, može se zaključiti da razni poticaji još uvijek nisu urodili plodom, a mnogi poljoprivrednici ističu da Hrvatska još uvijek ovisi o uvozu manje kvalitetnih proizvoda iz drugih država.

“Fali nam proizvodnja i potrebno je ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju kako bismo bili što više samodostatni i tako smanjili inflatorni pritisak do kojeg dolazi jer uvozimo proizvode iz drugih i trećih zemalja u Republiku Hrvatsku”, rekao nam je početkom veljače Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Neki u izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu vide rješenje problema. Ističu da poljoprivrednici ne mogu povećati proizvodnju ako nemaju dovoljno zemljišta ili ako im je pristup zemljištu ograničen.

“Postojeći Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu u suprotnosti je sa strateškim ciljevima koje smo si sami zacrtali, što najbolje dokazuje i činjenica da nam je prošle godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za 240 milijuna eura, a ostvarili smo povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri čemu treba istaknuti da se izrazito negativni trendovi nastavljaju i u ovoj godini”, kazao je za Financije.hr Dragan Kovačević, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.

Naglašava da je postojećim zakonom dano na volju lokalnoj samoupravi da prilikom raspisivanja natječaja ima diskrecijsko pravo, bez jasno propisanih kriterija. Tvrdi da sami mogu određivati zemljišni maksimum pri čemu se komadanje proizvodno-tehnoloških cjelina može koristiti u političke svrhe za kupovanje glasova birača ili vijećnika.

Podsjećamo, poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su u 2023. koristila ukupno 888.000 hektara oranica i vrtova. Najveći udio u površini oranica i vrtova imale su žitarice i to 63,4 posto ili 563.000 hektara. Zatim su industrijski usjevi s 18,5 posto ili 164.000 hektara i krmno bilje, koje je imalo udio od 11,6 posto ili 103.000 hektara, prema konačnim podacima DZS-a sa stanjem 1. lipnja 2023. godine.