Ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) u 2024. godini, što se odnosi na gospodarske aktivnosti i kućanstva, iznosile su 3,3 milijarde tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2) i to je pad od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Eurostat također otkriva da je u usporedbi s 2013. godinom količina emisija bila niža za 20 posto.
Upravo u tom razdoblju od 2013. do 2024. godine energetski sektor je zabilježio najveći pad emisija sa stopom od 49 posto ili 512 milijuna tona ekvivalenta CO2.
Dvoznamenkaste stope pada još su zabilježila tri druga sektora. To su rudarstvo i kamenolomi brojkom od 37 posto ili 25 milijuna tona ekvivalenta CO2, zatim industrijska proizvodnja od 18 posto ili 146 milijuna tona te usluge od 14 posto ili 36 milijuna tona.
Dvije gospodarske aktivnosti su imale rast emisija. U transportu i skladištenju one su porasle 14 posto ili za 57 milijuna tona, a u građevinarstvu šest posto ili tri milijuna tona ekvivalenta CO2.
Indikator nazvan intenzitet emisija stakleničkih plinova je od 2013. do 2024. smanjen za 34 posto u cijelom EU. To je indikator klimatske učinkovitosti ekonomske proizvodnje, a pad zapravo znači manje emisija za istu količinu proizvedene dodane vrijednosti. Najveći pad intenziteta emisija imala je Estonija, i to čak 64 posto. Nakon nje najuspješnija je bila Irska s 50 posto, te Finska sa 44 posto. Od svih zemalja članica samo je na Malti od 2013. intenzitet emisija povećan, a brojka je 17 posto.
U Hrvatskoj je intenzitet smanjen za 34,7 posto što je zapravo na razini europskog prosjeka. U Sloveniji je to bilo nešto više ili 40,1 posto.
Kad se pogledaju najveća europska gospodarstva, brojka za Njemačku je ista kao za Sloveniju, dok je u Francuskoj smanjenje intenziteta iznosilo 30,9 posto. U Italiji je ono bilo 29,2 posto, a u Španjolskoj 34,2 posto. Najmanje su brojke pada imali Luksemburg od 13,6 posto, Litva od 18 posto, te Austrija od 19,5 posto.
U Hrvatskoj su najodgovornija za emisije stakleničkih plinova u 2024. bila kućanstva, a nakon toga industrijska proizvodnja, sektor energetike te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
Inače, u cijeloj EU najveći izvor emisija je bila industrijska proizvodnja, a tek onda kućanstva. U EU je industrijska proizvodnja bila odgovorna za 688 milijuna tona emisija ekvivalenta CO2, a kućanstva za 680 milijuna tona.
Hrvatska su kućanstva zabilježile emisije od 7,37 milijuna tona, a industrijska proizvodnja od četiri milijuna tona. U Sloveniji je najviše emisija došlo od energetskog sektora, i to 3,7 milijuna tona nakon čega slijede kućanstva s 3,66 milijuna tona.
Pročitajte još:
Danska, Luksemburg, Irska i Malta su imali najveću razinu emisija u kilogramima po glavi stanovnika. U Danskoj, Luksemburgu i na Malti je najveći uzročnik bio sektor transporta, a u Irskoj sektor poljoprivrede.Količina emisija po glavi stanovnika je u Danskoj bila 14.411 kilograma.
U Hrvatskoj to je bilo 6.496 kilograma.
