Turistička sezona povećala broj sezonaca u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u srpnju boravilo 4,6 milijuna turista ili dva posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, a ostvareno je jedan posto manje noćenja ili 29,2 milijuna, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew (nautika) prošli tjedan.

Stranih turista je u srpnju u Hrvatsku došlo gotovo 4,2 milijuna ili dva posto manje, a njihovih gotovo 26 milijuna noćenja je za jedan posto manje nego u lipnju prošle godine. I domaćih turista je bilo nešto manje kao i njihovih noćenja, za po jedan posto, nego u lanjskom srpnju, s njihovih 429 tisuće dolazaka i gotovo 3,3 milijuna registriranih noćenja.

Većina noćenja ili 86 posto u srpnju je registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, a 12 posto u nekomercijalnim, dok je u nautičkom smještaju bilo dva posto noćenja.

Najviše noćenja u srpnju je među komercijalnim smještajnim objektima bilo u objektima u domaćinstvima, 12,3 milijuna, što je i 2,3 posto manje nego u lanjskom srpnju, a slijede kampovi s 5,7 milijuna noćenja ili 1,1 posto manje. Hoteli su na trećem mjestu s više od 4,8 milijuna noćenja i porastom od 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Unatoč nešto slabijem srpnju, priopćio je HTZ, na razini prvih sedam mjeseci hrvatski turizam je u plusu od po dva posto i u dolascima i u noćenjima turista. Takvi su porasti ostvareni s ukupnih 12,2 milijuna turista koji su došli u Hrvatsku i njihovih 58,7 milijuna noćenja.

Turistička sezona povećala je i broj sezonskih radnika u ovom sektoru pa je tako prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP), od početka godine do kraja srpnja izdano 115.023 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnosti turizma i ugostiteljstva – 41.465 dozvola.

Na drugom mjestu je sektor graditeljstva, gdje je izdano 32.833 dozvola a slijede sektor industrije (14.457 izdanih dozvola), prometa i veza (8.181) te trgovine  (5.781).

„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 60.761 dozvola, 37.673 za produljenje dozvola, te 16.589 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.401)“, navodi se u statističkoj objavi MUP-a RH, s 31. srpnjem 2025. godine.

Najviše dozvola za novo zapošljavanje imali su istarska i zagrebačka županija dok je najveći broj sezonskih dozvola imala splitsko – dalmatinska županija.

Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, 21.444 dozvola a slijede državljani Nepala, kojima je izdano 21.289 dozvola. Na trećem su mjestu državljani Srbije, kojima je izdano 18.275 dozvola.

Dozvole za rad i boravak u Hrvatskoj dobilo je i 10.508 državljana Filipina, 10.328 državljana Indije, 9.116 državljana Sjeverne Makedonije, 4.013 državljana Kosova, 3.562 državljana Egipta, kao i 3.349 državljana Uzbekistana te 2.113 državljana Bangladeša.

Ako ove podatke poredimo s 2024. godinom, primjetno je smanjenje broja stranih radnika na godišnjoj razini. Tako je prema podacima MUP RH, u razdoblju od 01. siječnja do 31. srpnja 2024. godine ukupno izdano 131.879 dozvola za boravak i rad, u poređenju sa 115.023 izdanih dozvola ove godine.

Tada je i najveći broj dozvola bio u u djelatnostima: graditeljstva (44.065), turizma i ugostiteljstva (43.875), industrije (16.328), prometa i veza (9.215), trgovine (4.863), dok je ove godine na prvom mjestu sektor turizma a slijedi ga sektor graditeljstva.

„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 85.400 dozvola, 31.619 za produljenje dozvola, te 14.860 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (13.866)“, navodi se u objavi MUP-a RH za razdoblje od 01. siječnja do 31. srpnja 2024. godine.

Najveći broj dozvola tada izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (25.571), Srbije (20.974), Nepala (20.640), Indije (12.122), Sjeverne Makedonije (10.637), Filipina (8.572), Bangladeša (7.604) Kosova (5.299) Uzbekistana (3.872) te Egipta (3.368).

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svom je istraživanju, objavljenom potkraj svibnja, istakla kako je nepoznavanje hrvatskog jezika i manjak volje da ga nauče i tako se lakše uklope u društvo, ali i diskriminacija od strane domicilnog stanovništva, neki od najvećih problema s kojima se trenutačno suočavaju radnici iz dalekih azijskih zemalja.

Anketa provedena među stranim radnicima, napravljena u prosincu prošle i siječnju ove godine na uzorku od 400 sudionika, od čega su 83 posto bili muškarci, pokazala je kako natpolovična većina ispitanih nema djecu, da ih je većina u braku, a da su u Hrvatsku došli iz ekonomskih razloga. Najveći dio ispitanih, oko 90 posto, u dobi je do 40 godina, dok je najviše anketiranih bilo iz Filipina, Nepala i Indije.

“Ovdje dolaze zbog zarade, odnosno zbog teških uvjeta u njihovim zemljama, a 90 posto tih ljudi šalje novac svojim obiteljima”, naglasila je na predstavljaju istraživanja Iva Tadić, iz Instituta za istraživanje migracija Tadić.

Iako rezultat o njihovom obrazovanju, napomenula je Tadić, treba uzeti s rezervom, jer se to nije provjeravalo, 90 posto njih reklo je da ima srednju stručnu spremu ili fakultet. Konkretno 50 posto anketiranih istaknulo je da ima srednju stručnu spremu, a oko 40 visoko obrazovanje.

Većina ih ovdje radi u prijevozu, odnosno dostavi, i ugostiteljstvu, a na puno radno vrijeme zaposleno je čak 78 posto ispitanih. Problem je što čak 70 posto stranaca koji rade u Hrvatskoj ne govori naš jezik, ali i što jezik ne uče sustavno, nego usput, na poslu. Tek osam posto odgovorilo je da hrvatski jezik govori tečno. Ogromna većina, više od 90 posto, planira u Hrvatskoj ostati najmanje deset godina, a dobar dio njih i do mirovine a više od polovine anketiranih u Hrvatsku planira dovesti i obitelj, podaci su HUP-a.