Tržište nekretnina u EU: Rastu cijene nekretnina i najma, 90 posto Hrvata ima nekretninu u vlasništvu

Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući režije, naglo porasli u nekim državama članicama, prema najnovijem izvješću Eurostata o stanovanju u Europi.

Prema Eurostatu, ljudi u Irskoj imali su najviše troškove stanovanja u 2023., uključujući vodu, struju i plin, što je bilo dvostruko više od prosjeka EU. Drugo najskuplje mjesto bio je Luksemburg, 86 posto iznad prosjeka EU, a slijedila je Danska, gdje su troškovi stanovanja bili 80 posto iznad EU prosjeka prošle godine.

S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU, prenosi Euronews. Eurostat bilježi da su troškovi stanovanja u Irskoj između 2010. i 2023. porasli sa 17 posto iznad prosjeka EU na 101 posto, udvostručivši se tijekom tog razdoblja.

Troškovi su porasli u 17 država članica, dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku. U Poljskoj su troškovi ostali nepromijenjeni.

Pad cijena nekretnina u 2023.

Dok se krize na tržištu nekretnina pogoršavaju u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine, kada su europske cijene nekretnina blago pale za prosječnih 0,3 posto.

Na dulji rok, međutim, ukupne cijene nekretnina porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. Prosječno najveći rast zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.

Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su cijene najma skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile.

Prosječno, ljudi u EU prošle godine trošili su oko petinu ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto).

U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, ljudi troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.

Unatoč tome, došlo je do poboljšanja u udjelu ljudi s nepodmirenim obvezama za hipoteke, najam ili režije – ta je stopa u EU pala na 9,3 posto u 2023. s 12,4 posto u 2010., uz povećanje u samo pet država članica. Grčka, međutim, odskače od ovog trenda s gotovo polovicom stanovništva koje ima dugovanja.

Vlasništvo nad nekretninama

Više od dvije trećine ljudi u EU, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoj dom u 2023., dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.

Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od polovice stanovništva živi kao podstanari.

U 2023. više od polovice stanovništva EU živjelo je u kućama, dok je 48 posto živjelo u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija.

Irska je predvodila s 90 posto stanovništva koje živi u kućama. Nizozemska (79 posto) je na drugom mjestu, dok Belgija i Hrvatska dijele treće mjesto (77 posto). S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Ljudi na Cipru su uložili ekvivalent 8,6 posto BDP-a zemlje u nekretnine prošle godine, prema podacima Eurostata. U Italiji je taj udio bio sedam posto, nešto više nego u Njemačkoj gdje je iznosio 6,9 posto i Francuskoj, gdje je iznosio 6,4 posto.

Najniži udio ulaganja zabilježen je u Poljskoj, od 2,2 posto BDP-a i Grčkoj, s udjelom od 2,3 posto. Prosječna ulaganja u nekretnine u EU iznosila su 5,8 posto BDP-a u 2023., odnosno otprilike jedan bilijun eura.