Tržišta možda podcjenjuju dugoročne posljedice iranskog sukoba

Možda tržišta u ovome trenutku i podcjenjuju koliko štetan može dugoročno biti iranski rat za globalnu ekonomiju jer poremećaji u opskrbi mogu oblikovati globalne cijene i trgovinu dugo nakon što konflikt završi.

Kako ocjenjuju analitičari, štetni učinci bi mogli potrajati dulje no što ulagači trenutačno očekuju.

“Najgori scenarij bi bio ekonomski pad u kombinaciji s rastom kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. Takva kombinacija može proizvesti pucanje imovinskih mjehura i potencijalno voditi ka novoj dužničkoj krizi sličnoj onoj viđenoj 2008. godine”, ocijenio je za Euronews Frederic Schneider iz think-tanka Middle East Council on Global Affairs.

Naravno, većina rizika se koncentrira na Hormuški tjesnac jer oko petine globalne opskrbe naftom kao i znatna količina ukapljenog prirodnog plina ide kroz taj prolaz dalje prema Aziji i Europi.

Veći troškovi za gorivo posljedično se prošire na cijelo gospodarstvo jer mnoge industrije jako ovise o energiji i transportu.

“Najvažniji udar ide preko ugljikovodika, ne samo nafte već i prirodnog plina”, ističe Schneider.

No, dodaje, da bi se neke od posljedica mogle osjetiti i u manje vidljivim sektorima kao što je helij koji se proizvodi kao nusproizvod vađenja prirodnog plina.

Na Katar otpada oko trećine globalne proizvodnje, a taj je plin ključan kod proizvodnje poluvodiča i opreme za medicinska snimanja.

Drugim riječima, poremećaji u proizvodnji i transportu energenata mogu utjecati na tehnologiju i zdravstvo daleko izvan okvira Bliskog istoka.

I drugi industrijski materijali mogu potpasti pod pritisak potražnje. Primjerice, sumpor, još jedan nusproizvod eksploatacije ugljikovodika, koristi se u obradi bakra i drugim industrijskim aktivnostima.

Poljoprivreda može osjetiti posljedice ako iranski sukob poremeti proizvodnju i trgovinu umjetnim gnojivom. Kako je ustvrdio Schneider, vrijeme početka konflikta može se pokazati posebno problematičnim jer je kreće sezona sadnje u mnogim dijelovima svijeta.

Još jedan problem izvire iz oštećene energetske infrastrukture za čiji popravak će trebati najmanje nekoliko mjeseci.

Sama Zaljevska regija može osjetiti posljedice i u područjima kao što su buduće investicije i turizam, a talentirani i obrazovani ljudi iz drugih dijelova svijeta sada mogu postati oprezniji oko prihvaćanja poslova u tom dijelu svijeta.

Središnje banke sada se ponovno mogu suočiti s kompliciranom zadaćom borbe protiv inflacije nakon što su i protekle dvije godine provele u borbi da je stave pod nadzor.

Štoviše, može ponovno doći do rasta kamatnih stopa.

“Produljeni konflikt u kombinaciji s višim cijenama energija može stvoriti uvjete za stagflaciju, odnosno rast cijena i slab rast, protiv čega se dosta teško boriti uobičajenim ekonomskim receptima”, poručuje Schneider.