Trumpove nove carine na čelik i aluminij stupile na snagu, dok ističe njegov rok za ‘najbolje ponude’ trgovinskih partnera

Carinska stopa koju SAD naplaćuje za glavninu uvoza čelika i aluminija u srijedu se naglo udvostručila, u novoj eskalaciji trgovinskog rata s ostatkom svijeta američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je također izrazio očekivanje da mu sve druge države do srijede dostave svoje “najbolje ponude” kako bi izbjegle uvođenje visokih uvoznih carinskih stopa početkom srpnja.

U utorak navečer Trump je potpisao izvršnu uredbu koja je stupila na snagu u srijedu i uvela njegovu ničim izazvanu najavu od prošlog tjedna o povećavanju carina na uvoz čelika i aluminija koje su na snazi od ožujka, s dosadašnjih 25 posto na 50 posto.

“Počeli smo sa stopom od 25 posto, a nakon što smo još proučavali podatke shvatili smo da je to velika pomoć, ali i da nam je potrebna još veća pomoć. I zato 50 posto stupa na snagu sutra,” rekao je ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett na tiskovnoj konferenciji o industriji čelika u utorak u Washingtonu. Povećanje carina je stupilo na snagu u 6:01 ujutro po hrvatskom vremenu (04:01 GMT).

Nova stopa se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim na Veliku Britaniju, jedinu zemlju koja je dosad sklopila preliminarni trgovinski sporazum sa SAD-om dok traje najavljena 90-dnevna “pauza” prije uvođenja opsežnijih američkih carina za trgovinu sa cijelim svijetom. Carina na uvoz čelika i aluminija iz Velike Britanije, koja doduše nije među bitnim izvoznicima nijednog od ta dva metala, zadržat će se na na 25 posto, barem do 9. srpnja.

Oko četvrtina svog čelika koji se koristi u američkoj industriji dolazi iz uvoza, a izgledno je da će povećane stope posebno teško pogoditi najbliže trgovinske partnere SAD-a Kanadu i Meksiko. Te zemlje su 1. i 3. po redu po volumenu čelika koji se šalje u na američko tržište. Što se aluminija tiče, Kanada je još više izložena šteti od američkih nameta, jer je daleko najveći izvoznik u SAD, gdje isporučuje količine koje su dvostruko veće od ostalih 10 izvoznika zajedno. S američke strane, oko polovica svog aluminija dolazi iz uvoza iz inozemstva.

Još u ponedjeljak, nakon Trumpove prve najave, cijene nabavnih premija za aluminij na američkom tržišti su naglo skočile. Kupci koji naručuju sirovinu obično plaćaju referentnu LME (London Exchange Market) cijenu metala, na koju se onda obračunavaju premije u koje su uključeni porezi, troškovi transporta, itd. Početkom tjedna premije su skočile za 54 posto u odnosu na petak, i došle na razinu koja je 164 posto viša u odnosu na početak godine.

Proizvodnja aluminija troši velike količine električne energije, pa je i proizvodnja većih količina tog metala uvelike ovisna o stabilnoj i pouzdanoj opskrbi strujom. Kanada, primjerice, za to koristi struju iz svojih hidroleketrana. U samom SAD-u već 45 godina nije izgrađeno nijedno novo postrojenje za proizvodnju aluminija.

Unatoč stupanju na snagu Trumpovih novih carina, europske burze su u srijedu ujutro počele dan pozitivno, pa je tako paneuropski indeks STOXX 600 na otvaranju narastao za 0,3 posto, njemački DAX za 0,6 posto, francuski CAC 40 za 0,3 posto, dok je londonski FTSE bio nepromijenjen. Neki analitičari smatraju da će zbog američkih carina europske čeličane morati sniziti cijene na domaćem tržištu, od čega bi mogla imati koristi šira europska industrija.

Azijske burze su također u srijedu porasle, novim carinama unatoč, podržane rastom tehnoloških dionica. Korejski indeks KOSPI je rastao za više od 2 posto i dosegnuo najvišu razinu od kolovoza 2024., ponajviše zbog objede na izborima novog predsjednika koji najavljuje veće državne poticaje. Japanski NIKKEI je narastao za 0,8 posto, dok je tajvanski TWII narastao za 2 posto.

U komentaru američkog MSNBC-a indiferentnost burzi tumači se kao znak da su burze i ulagačka javnost počeli ignorirati Trumpove prijetnje i objave, jer su nakon nekoliko mjeseci nestabilnosti i nepredvidljivosti počeli njegove poteze interpretirati samo kao pregovaračku strategiju.

Iz ureda kanadskog premijera Marka Carneya priopćeno je da je Kanada “uključena u intenzivne i izravne pregovore o ukidanju ovih i drugih carina.” Ministar gospodarstva Meksika, Marcelo Ebrard, ponovio je da su američke carine neodržive i nepoštene, posebice s obzirom na to da Meksiko zapravo uvozi više čelika iz SAD-a nego što izvozi na američko tržište.

“Nema smisla da SAD naplaćuje carinu na proizvod u kojem imate višak,” kazao je Ebrard, dodavši da će Meksiko u petak tražiti izuzeće od viših stopa. Trumpovo neočekivano povećanje nameta ovog je tjedna prodrmalo globalno tržište oba metala, a posebice za aluminij, za kojeg su ove godine cijene značajno povišene. Budući da SAD nema trenutno kapaciteta za povećanje domaće proizvodnje, volumen uvoza se najvjerojatnije neće smanjiti, osim ako povećanje cijena ne smanji potražnju.

U srijedu Bijela kuća također očekuje da joj trgovinski partneri iz ostatka svijeta podnesu svoje prijedloge trgovinskih sporatuma koji bi im trebali pomoći da izbjegnu stupanje na snagu Trumpovih “recipročnih” carina za nešto više od mjesec dana. Američki dužnosnici u aktivnim su pregovorima s brojnim državama otkako je Trump 9. travnja objavio 90-dnevnu “pauzu” tih nameta, no do sada je ostvaren samo sporazum s Velikom Britanijom. No, čak i taj sporazum, na temelju kojeg su britanski čelik i aluminij izuzeti iz Trumpovih carina, više služi kao preliminarni okvir za dodatne pregovore.

Budući da Bijeloj kući samoproglašeni rok za postizanje dogovora ističe za tek nekoliko tjedana, Trump i njegova vlada žele što prije provesti kraju neke dogovore. Agencija Reuters je u ponedjeljak izvijestila da američki trgovinski predstavnik (USTR) – agencija koja savjetuje predsjednika u pitanjima vanjske trgovine – traži od drugih država da navedu svoje “najbolje ponude” u nizu ključnih trgovinskih područja, što po američkoj interpretaciji uključuje carinske stope i uvozne kvote za nabavku američkih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, kao i planove za uklanjanje “necarinskih zapreka.”

Zauzvrat, u pismu se obećava da će se na ponude odgovoriti “u roku od nekoliko dana” i da će se u njima uključiti carinske stope koje pojedine države mogu očekivati da će se za njih uvesti nakon 90-dnevne pauze koja istječe 8. srpnja. Za većinu trgovinskih partnera ključno pitanje je hoće li se po novom zadržati “osnovna” stopa od 10 posto na većinu njihovog izvoza u SAD i nakon tog datuma – ili će u mnogim slučajevima stopa biti još viša.

Druge stavke koje zahtijeva Trumpova vlada uključuju obećanja u području digitalne trgovine i gospodarske sigurnosti, uz niz zahtjeva koji su skrijeni za pojedine države, navodi se u pismu. No, iz japanske vlade, koja predstavlja jednog od najvećih američkih trgovinskih partnera, kažu da nisu primili nikakvo pismo iz Washingtona.