Trumpove carine SAD-u dosad donijele 21 milijardu dolara

Carine koje je uveo predsjednik Donald Trump SAD-u su dosad donijele 21 milijardu dolara, objavila je američka Carinska i granična služba (CBP).

Ti podaci, piše CNBC, ne poklapaju se s Trumpovim najavama prema kojima tarife donose dvije milijarde dolara dnevno – riječ o čak četiri puta manjem iznosu.

“Od 5. travnja, CBP je prikupio više od 500 milijuna dolara dnevno temeljem novih recipročnih tarifa, čime je ukupni prihod od tarifa premašio 21 milijardu dolara, a sve to rezultat je 15 predsjedničkih trgovinskih mjera provedenih od 20. siječnja”, objavili su u Carinskoj službi.

Najnoviji podaci koje je u ponedjeljak objavilo Ministarstvo financija pokazuju da je u dnevnom izvještaju tog ministarstva ukupni iznos uplata pod stavkom “Carine i određeni trošarinski porezi” iznosio 305 milijuna dolara.

Sve tarife, podsjeća CNBC, prikuplja američka Carinska služba na ulaznoj točki u zemlju.

“Sjedinjene Države ostvaruju rekordne prihode od carina, dok cijene gotovo svih proizvoda padaju, uključujući benzin, namirnice i gotovo sve ostalo. Isto tako, inflacija je u padu. Obećanja dana – obećanja ispunjena!”, pohvalio se Trump na Truth Socialu.

S njim se, međutim, baš i ne slaže predsjednik američke središnje banke Jerome Powell koji je na jednom skupu ekonomista kazao da će veće carine od očekivanih vjerojatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast gospodarstva.

Zbog toga se ne očekuje da će Fed uskoro smanjivati kamatne stope iako je predsjednik Trump to zatražio u nekoliko navrata.

Početkom travnja, Trumpova administracija uvela je visoke carine za desetke zemalja.

Nekoliko sati kasnije, privremeno je snizila većinu carinskih stopa na univerzalnih 10 posto, osim za kineske proizvode, na koje su carine dodatno uvećavane. Trenutno iznose čak 145 posto, nakon čega je Peking uzvratio povisivši stope na američku robu na 125 posto.

Zaoštravanje trgovinskog rata s Kinom moglo bi imati ozbiljne posljedice na Sjedinjene Države, pri čemu najnovija prijetnja stiže iz farmaceutskog sektora.

Pod znakom pitanja našla se opskrba važnim lijekovima jer velike farmaceutske tvrtke, uključujući AstraZenecu, Sanofi, GSK i Eli Lilly, imaju najmanje jednu proizvodnu lokaciju u SAD-u za lijekove koje prodaju u Kini.

Pokazali su to podaci kineske uprave za medicinske proizvode, dok analitičari procjenjuju kako će zbog toga doći do povećanja cijena ili ograničenja ponude nekih lijekova.

Među “žrtvama” trgovinskog rata su i tehnološke kompanije pa je tako Nvidia u srijedu izvijestila da će je ograničenja SAD-a vezana uz prodaju određenih čipova Kini i drugim zemljama koštati oko 5,5 milijardi dolara.

Cijena njihove dionice uslijed toga je pala za čak sedam posto, a čitav sektor u srijedu je bio najveći gubitnik u trgovanju na Wall Streetu s padom od četiri posto.

Podsjetimo i da je Trump prošlog vikenda nakratko izuzeo pametne telefone i računala od recipročnih carina na uvoz iz Kine. To je, pak, dovelo do rasta Wall Streeta, no pokazalo se da razloga za euforiju nema.

Bijela kuća je, naime, poručila da se ti elektronički uređaji samo premještaju u drugu kategoriju carina.

“Želimo odvojiti komplikacije i umiješanost brojnih drugih kompanija, jer želimo sami proizvoditi svoje čipove i poluvodiče, i druge stvari u našoj zemlji,” kazao je Trump novinarima i dodao kako je spreman na “fleksibilnost” kad se radi o pojedinim tvrtkama u tom sektoru.

Trumpov prvi čovjek za trgovinsku politiku, Howard Lutnick, naglasio je, pak, da će se za ključne tehnološke proizvode iz Kine uvesti novi posebni nameti, kao i za poluvodiče, u “naredna dva mjeseca”.