Carine koje je nametnuo svijetu američki predsjednik Donald Trump izazvale su puno bure, ali još je ipak rano reći tko će i hoće li uopće netko iz svega izaći kao pobjednik. Američki think-tank Tax Foundation napravio je analizu usredotočenu na to kakav bi učinak carine mogle imati na sam SAD.
Prema toj analizi, učinak carina je jednak povećanju oporezivanja američkog kućanstva za 1.100 dolara u ovoj godini i za 1.400 dolara u idućoj.
Kako se navodi, prema stanju nametnutih carina na dan 1. studenoga, ponderirana prosječna primjenjena carinska stopa na sveukupan uvoz je 15,8 posto, a prosječna efektivna carinska stopa, koja odražava promjene u ponašanju, porasla je na 11,2 posto. To je najviša prosječna efektivna stopa još od Drugog svjetskog rata, odnosno 1943. godine. Prije tri godine prosječna ponderirana stopa je umjesto 15,8 bila 1,5 posto.
Promjene u ponašanju uključuju procijenjeni pad uvoza za oko 20 posto ili 659 milijardi dolara.
Trumpove carine su istodobno najveće povećanje oporezivanja kao postotka u bruto društvenom proizvodu (BDP) još od 1993. godine. Za ovu godinu to je 0,47 posto.
Procjene kazuju da će carine u razdoblju od 10 godina donijeti prihode u visini od 2,1 bilijuna dolara i smanjiti BDP za 0,5 posto. Treba napomenuti da je kalkulacija napravljena prije eventualnih stranih uzvratnih mjera. Ako se ukalkuliraju negativni ekonomski učinci, tada prihodi od carina padaju na 1,6 bilijuna dolara u desetogodišnjem periodu. Carine zapravo prijete poništiti veliki dio ekonomske koristi od novih poreznih smanjenja pri čemu nisu dovoljne da bi te negativne efekte i platile.
Foto: Pixabay.com
Treba podsjetiti i da američki Vrhovni sud mora dati pravorijek o tome je li Trumpove izvanredne ovlasti kao predsjednika uključuju pravo na nametanje carina.
Tax Foundation podsjeća da povijesni dokazi i nedavne studije pokazuju da su carine zapravo vrsta poreza koja podiže cijene i smanjuje dostupnost roba i usluga američkih tvrtkama i potrošačima što za posljedicu ima manje prihode i zaposlenost te niži BDP.
Do kraja listopada SAD je od carina ove godine uprihodio 205 milijardi dolara.
Podsjetimo, na uvoz većine robe iz EU-a carinska stopa iznosi 15 posto, a uvoz na koji se to odnosi iznosio je u prošloj godini 244,3 milijarde dolara. Za Kinu je nakon promjena i pregovora u praksi stopa od 20 posto koja se primjenjuje na uvoz prošlogodišnje vrijednosti od 263,8 milijardi dolara.
Na uvoz iz Kanade vrijednosti 133,4 milijarde dolara takozvana recipročna carina je 35 posto. Na uvoz iz Indije vrijedan 53,2 milijarde dolara odmjerena je brojka od 50 posto carine. Japan je dobio 15 posto na vrijednost uvoza od 71.9 milijardi dolara.
Na meksičku robu vrijednu 203,3 milijarde dolara carinska je stopa 25 posto.
Pročitajte još:
No, da su te stope sve samo ne definitivne, odnosno u svakom trenutku mogu biti predmetom promjene, pokazuje i nedavni primjer Brazila. Trump je krajem studenoga odlučio ukinuti carinsku stopu od 40 posto na prehrambene proizvode kao što su kava, govedine, kakao ili voće s obzirom na poremećaje koje je manjak te robe izazvao na američkom tržištu.
Drugim riječima, ono što je sigurno je nestalnost i hirovitost Trumpove carinske politike.
Postoje pritom i posebne vrste proizvode koje se tretiraju na zaseban način kao što su čelik i aluminij, farmaceutski proizvodi ili poluvodiči.
