Trump traži od Vrhovnog suda SAD-a da potvrdi globalne carine

Predsjednik SAD-a, Donald Trump, zatražio je od Vrhovnog suda SAD-a da potvrdi uvedene globalne tarife, tražeći reviziju u slučaju koji bi mogao utjecati na bilijune dolara trgovine i dati mu širok novi utjecaj na svjetsko gospodarstvo.

Žalba poziva na ubrzano suđenje s iznošenjem argumenata početkom studenog, prema podnescima koje je pregledao Bloomberg. To slijedi nakon odluke saveznog žalbenog suda u kojoj se navodi da Trump ne može nametnuti velike uvozne poreze pozivajući se na zakon iz 1977. godine osmišljen za rješavanje nacionalnih izvanrednih situacija.

Podnesci još nisu bili javno dostupni na online sudskoj evidenciji u srijedu navečer, navodi Yahoo Finance. Samo financijski ulozi čine ovaj slučaj jednim od najvećih koji je ikada stigao do Vrhovnog suda.

Trumpov poraz smanjio bi trenutačnu prosječnu efektivnu američku carinsku stopu od 16,3 posto za najmanje polovicu i mogao bi prisiliti SAD na povrat desetaka milijardi dolara, prema analitičaru Bloomberg Economicsa Chrisu Kennedyju. To bi također moglo poremetiti preliminarne trgovinske sporazume koje je Trump sklopio s nekim zemljama.

Pristojbe ostaju na snazi jer je žalbeni sud odgodio svoju presudu kako bi Trumpu dao vremena da zatraži reviziju od Vrhovnog suda.

„Ipak, odluka je ugrozila tekuće vanjske pregovore i prijeti okvirnim sporazumima. Ako se ne bi mijenjala, donja odluka bi, po predsjednikovom mišljenju, jednostrano razoružala Sjedinjene Države i omogućila drugim nacijama da američko gospodarstvo drže kao taoca svojih uzvratnih trgovinskih politika“, rekao je sudu američki glavni odvjetnik D. John Sauer.

Ministarstvo pravosuđa reklo je sucima da su se protivnici carina složili da bi Visoki sud trebao saslušati slučaj po ubrzanom postupku. Rasprava početkom studenog omogućila bi sudu da donese presudu do kraja godine, iako se mandat suda produžava do sredine sljedeće godine.

Vrhovni sud će vrlo vjerojatno preuzeti slučaj, ali suci se i dalje moraju složiti s tim. Administracija je zatražila od suda da taj korak poduzme do 10. rujna. CNBC je ranije izvijestio da je administracija zatražila od Vrhovnog suda da intervenira.

Osporavani porezi uključuju Trumpove tarife od 2. travnja na “Dan oslobođenja”, koje nameću carine od deset do 50 posto na većinu američkog uvoza, ovisno o zemlji iz koje potječu. Carine od 2. travnja predstavljale su najveće povećanje američkih uvoznih poreza od Smoot-Hawleyjevih carina iz 1930., s prosječnom primijenjenom carinskom stopom u zemlji na najvišoj razini u više od stoljeća.

Trump je prikazao carine kao ključne za izjednačavanje uvjeta za američke tvrtke i radnike usred kroničnih trgovinskih deficita. No, dužnosnici administracije javno su umanjili utjecaj sudskog spora rekavši da se većina njegovih carina može nametnuti drugim sredstvima. Trumpove carine na čelik, aluminij i automobile uvedene su prema drugom zakonu, tako da žalba na njih izravno ne utječe.

Žalba se također odnosi na carine koje je Trump nametnuo Kanadi, Meksiku i Kini u ime rješavanja problema trgovine fentanilom. Slučaj proizlazi iz odvojenih tužbi koje su podnijele države predvođene demokratima i skupina malih poduzeća.

Žalba će testirati sud pod kontrolom konzervativaca koji je do sada uglavnom udovoljavao Trumpu dok on tvrdi da ima ovlasti koje njegovi prethodnici nikada nisu tražili. Pod pretpostavkom da preuzmu slučaj, suci će se suočiti sa zakonom koji predsjedniku daje niz alata za rješavanje nacionalnih sigurnosnih, vanjskopolitičkih i ekonomskih kriza, ali ne spominje izričito carine kao jednu od tih ovlasti.

Podsjećamo, presuda Žalbenog suda za Federalni okrug donesena potkraj prošlog tjedna potvrdila je odluku Američkog suda za međunarodnu trgovinu. Oba suda rekla su da Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977. ne odobrava takve velike poreze na uvoz odredbom koja kaže da predsjednik može “regulirati” “uvoz” imovine radi rješavanja izvanredne situacije.

„Zakon daje predsjedniku značajne ovlasti za poduzimanje niza radnji kao odgovor na proglašenu nacionalnu izvanrednu situaciju, ali nijedna od tih radnji izričito ne uključuje ovlast uvođenja carina, dažbina ili slično, niti ovlast oporezivanja“, rekao je žalbeni sud.

Ustav daje ovlasti za određivanje carina Kongresu, a središnje pitanje u ovom slučaju jest jesu li zakonodavci delegirali tu ovlast predsjedniku. Vrhovni sud je u drugim kontekstima zahtijevao od Kongresa da bude eksplicitan kada predaje svoju ovlast nad pitanjem od velikog ekonomskog ili političkog značaja.

Sauer, glavni odvjetnik administracije na Vrhovnom sudu, rekao je sucima da „moć ‘reguliranja uvoza’ obuhvaća moć nametanja carina ili dažbina na uvoz“.

Tužitelji su također na nižim sudovima tvrdili da trgovinski deficit nije vrsta „neobične i izvanredne prijetnje“ koju zakon zahtijeva prije nego što predsjednikove ovlasti za izvanredno stanje stupe na snagu.

Presuda u korist Trumpa o tom pitanju potencijalno bi ostavila malo ili nimalo ograničenja predsjednikovoj sposobnosti da proglasi izvanredno stanje, a zatim uvede dodatne carine kao odgovor. Ured tužitelja kao ni Bijela kuća nisu komentirali nove informacije.