Trump potpisao odluku o pokretanju državne zalihe kriptovaluta – i time stvorio više pitanja nego odgovora

Ilustracija: Petre Barlea / Pixabay

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak naredbu o uspostavi nacionalne “strateške zalihe” Bitcoina, dan prije najavljenog sastanka s glavnim ljudima iz industrije kriptovaluta u Bijeloj kući u petak.

Iako je dosad u više navrata najavljivao takav potez, Trump nije objasnio otkud će američka vlada namaknuti sredstva za nabavku Bitcoina koji bi se nalazili u tim državnim rezervama, kao ni mehanizam po kojem bi se prodavali. Umjesto njega, prvi čovjek Trumpove vlade za umjetnu inteligenciju i kriptovalute, David Sacks, na društvenim mrežama je priopćio da će država nabavljati Bitcoin zapljenom imovine u kaznenim postupcima.

Sastanak u petak trebao bi poslužiti kao pozornica za objavu detalja o državnim strateškim rezervama kriptovaluta, koje bi osim Bitcoina trebale uključiti i četiri druge kriptovalute. Osim Bitcoina, to su Ethereum, XRP, Solana i Cardano. Nakon najave da će ovih pet biti uključeno u taj program, vrijednost im je nakratko porasla.

Međutim, još uvijek nije jasno kako bi takve državne rezerve funkcionirale ili na koji bi način građani SAD-a od toga imali koristi. Sacks je nejasno rekao da će američka vlada imati strategiju “maksimalnog povećanja vrijednosti svoje imovine” u takvom fondu, bez navođenja ikakvih detalja. 

No, rekao je i da ih neće ni prodavati, i usporedio državne rezerve sa Fort Knoxom, državnim skladištem zlatnih poluga u Kentuckyu. “SAD neće prodavati Bitcoin položen u državne rezerve, jer one će služiti kao zaliha imovine. Rezerve će biti kao digitalna verzija Fort Knoxa za kriptovalutu, koja se četo opisuje i kao digitalno zlato,” ustvrdio je u objavi na društvenim mrežama.

Trumpova naredba naložila je ministrima financije i trgovine da razviju “proračunski neutralne strategije” za državno stjecanje Bitcoina, koje ne bi dovele do “novih troškova” za porezne obveznike. Po toj uredbi, trebala bi se osnovati i odvojena državna zaliha “digitalne imovine” u koju bi mogli ići svi oblici digitalnih valuta tj. tokena koji nisu Bitcoin. Sredstva za nju bi se isključivo prikupljala zapljenama imovine u kaznenim ili prekršajnim postupcima.

Vrijednost Bitcoina je nakratko pala za više od 5 posto, na ispod 85.000 dolara, u satima nakon Sackove objave, no onda se malo oporavila i završila trgovanje na razini od oko 88.100 dolara. Međutim, to su još uvijek značajno niže razine u odnosu na siječanj, kad su Trumpove najave o strateškoj pričuvi i jasnijoj regulaciji te industrije dovele do skoka na povijesno rekordnu razinu od 109.000 dolara.

“Ovaj ishod je najveće razočaranje kojeg smo mogli dobiti ovog tjedna… Ako država neće aktivno kupovati na tržištu, to znači da je ovo samo fensi naziv za Bitcoin sredstva koja vlada već ima u posjedu. Ovo je šminkanje svinje,” rekao je na društvenim mrežama Charles Edwards iz hedge fonda Capriole Investments koji se bavi trgovinom Bitcoinom.

Trumpovi potezi su jasno osmišljeni kao podrška kriptoindustriji, koja nije samo investirala milijune dolara u njegovu predizbornu kampanju prošle godine i u kampanje drugih Republikanaca za izbore u studenom, već je trenutno i najveći korporativni donator političarima u Americi. Neki konzervativci i pobornici kriptotehnologija kažu da se ovakvim potezima samo omogućava bogaćenje već bogatih milijunaša, i istovremeno smanjuje legitimnost industrije digitalnih sredstava plaćanja.

Sacks u objavama tvrdi da američka vlada već posjeduje oko 200.000 komada Bitcoina, i da su zbog “preuranjene” prodaje kriptovaluta američki porezni obveznici izgubili 17 milijardi dolara. Međutim Sacks nikad nije objasnio kako je došao do tih brojki.

Osim toga, Trumpova podrška kriptoindustriji također izazive kritike zbog mogućeg sukoba interesa. Trumpova obitelj je nedavno lansirala dva “memecoina”, a predsjednik također posjeduje suvlasnički udio u platformi za trgovanje kriptovalutama World Liberty Financial.

Članovi njegovog ureda kažu da se Trump izuzeo od upravljanja svojim poslovnim projektima, i da to trenutno pregledavaju vanjski odvjetnici specijalizirani za područje etike i sukoba interesa.

10 Odgovora

  1. Uvođenje državne zalihe moglo bi imati utjecaj na privatni sektor i globalno tržište kriptovaluta, no isto tako izaziva zabrinutost kod investitora i stručnjaka zbog mogućih političkih i ekonomskih posljedica.

  2. Ovaj potez može značiti da SAD želi osigurati strateške rezerve digitalne imovine, ali može i signalizirati pokušaj veće regulacije ili kontrole nad kripto sektorom.

  3. Trumpovo potpisivanje odluke o pokretanju državne zalihe kriptovaluta otvara mnoga pitanja koja se tiču regulacije, sigurnosti i utjecaja na tržište.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari