Američki predsjednik Donald Trump u utorak je pokrenuo novo bojište u svojim trgovinskim ratovima, nalogom ministarstvu trgovine da pokrene analizu potencijalnih novih nameta na uvoz bakra, sirovine ključne za proizvodnju električnih vozila, vojne opreme, električne mreže i raznu potrošačku robu.
Trump je izdao nalog ministru trgovine, Howardu Lutnicku, pozvavši se na zakon iz 1962. koji dopušta predsjedniku da utječe na trgovinske odnose ako se time šiti nacionalna sigurnost – istim zakonom na kojeg se pozvao pri najavi carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija koje bi trebale stupiti na snagu u ožujku.
Riječ je o tek posljednjem u nizu Trumpovih poteza kojima se preokreću desetljeća politike slobodne trgovine, koju je Trump uzeo na zub jer tvrdi da se time uništila američka industrijska proizvodnja. Dosadašnje najavljene mjere njegove vlade naštetit će dugogodišnjim saveznicima poput susjednih Meksika i Kanade, ali i geopolitičkim rivalima kao što je Kina.
Osim carina na čelik i aluminij, na snagu je več stupio namet od 10 posto na svu robu iz Kine, zatim je uvedeno – pa odgođeno – ukidanje tzv. de minimis odredbe o bescarinskom tretmanu malih pošiljki, a u najavi su i novi nameti za motorna vozila, poluvodiče i farmaceutske proizvode.
Trumpovo ekspresno najavljivanje carina i podizanje barijera već je počelo negativno utjecati i na potrošače i na ulagače. Povjerenje američkih potrošača je po podacima objavljenima u utorak zabilježilo najveći pad u posljednje tri i pol godine, zbog sve raširenije bojazni od inflacije. Zbog nesigurnosti i nepredvidljivosti Trumpovih mjera i Wall Street bilježi pad vrijednosti dionica već četvrti dan zaredom.
No, bilo je i dobitnika. Dionice najvećeg svjetskog proizvođača bakra, američke tvrtke Freeport-McMoran sa sjedištem u Phoenixu skočile su 5 posto. Drugi veliki proizvođač, londonska kompanija Antofagasta, odbio je komentar na upit Reutersa. Antofagasta pokušava pokrenuti novi rudnik bakra i nikla u Minnesoti, ali su joj prava na eksploataciju pod bivšom vladom Joea Bidena bila blokirana zbog nedovoljnih ekoloških standarda. Trump je obećao da će srezati ekološke propise kako bi privukao više investicija.
Trumpov savjetnik za trgovinu i glavni strateg protukineskih mjera, Peter Navarro, rekao je da Kina koristi državne subvencije i višak proizvodnih kapaciteta za potkopavanje drugih proizvođača i stjecanje kontrole nad svjetskom proizvodnjom bakra, kao što to već čini s čelikom.
No, iz podataka se ne vidi da bi novi uvozni nameti mogli naštetiti Kini. Zemlje iz kojih u SAD pristižu daleko najveće količine bakrenih prerađevina su Čile, Kanada i Peru, na koje otpada oko 90 posto uvoza. Domaća proizvodnja pokriva tek oko 55 posto američkih godišnjih potreba za bakrom, a iako Kina dominira globalnom proizvodnjom, bakar koji se u Kini prerađuje i izvozi na svjetska tržišta također se uvelike vadi iz rudnika u Južnoj Americi.
Trumpovi potezi i nove carine – alat koji bi trebao oživiti i proširiti domaću proizvodnju – također se stavljaju u kontekst sve većih potreba za tim materijalom za proizvodnju električnih vozila i električne energije potrebne za umjetnu inteligenciju.
U utorak je ministar trgovine Lutnick također najavio i da će odgovoriti na poteze pojedinih država koje uvode porez na digitalne usluge. Lutnik i Trump smatraju da se takvim nametima “nepravedno ciljaju” američki tehnološki divovi kao što su Google, Apple ili Amazon.
Takav porez već je uvela Kanada, u lipnju prošle godine, u iznosu od 3 posto na prihode koje online platforme ostvaruju od korisnika u Kanadi, kao i na zaradu ostvarenu prikupljanjem i trgovanjem njihovim privatnim podacima. O sličnom nametu već razmišlja i brazilska vlada, koju bi najavljeni namet na čelik mogao posebno pogoditi jer je Brazil jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD.
Trump je naložio ministarstvu trgovine i analizu o mjerama odmazde za takve namete, tako da se čini da njegova vlada kombinira protekcionizam i namete kad se radi o sirovinama i proizvodnji, no istovremeno je protiv bilo kakvih tuđih nameta i regulative kad se radi o Američkim globalnim kompanijama prisutnima u online prostoru.
Pročitajte još:
Prije dva tjedna Trumpov potpredsjednik J.D. Vance je u svom govoru na summitu svjetskih čelnika o umjetnoj inteligenciji u Munchenu izrazio oštro protivljenje “pretjeranoj regulaciji” umjetne inteligencije. SAD je na tom skupu bio i jedna od rijetkih zemalja, uz Veliku Britaniju, koje su odbile potpisati deklaraciju o “odgovornom razvoju umjetne inteligencije.”
Osim na području umjetne inteligencije za koju trenutna američka vlada misli da nije potreban nikakav nadzor (s iznimkom kineske umjetne inteligencije poput chat aplikacije DeepSeek koja je zabranjena u nizu američkih institucija) američke online platforme su već imale problema i sa europskim regulatorima zbog europskih propisa o privatnosti, ciljanom oglašavanju, nedovoljnom nadzoru sadržaja i uklanjanju dezinformacija, kao i otvaranju njihovih trgovina za aplikacije drugim prodavačima.
