Trump najavio 25 posto carinu na čelik i aluminij, po prvi put spomenuo i recipročne carine s ostatkom svijeta

Američki predsjednik Donald Trump najavio je u nedjelju da namjerava uvesti namet od 25 posto na uvoz čelika i aluminija u SAD, povrh već postojećih carina, u još jednoj eskalaciji njegove vizije trgovinske politike.

Trump je u razgovoru s novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, dok je putovao na Super Bowl u New Orleansu, rekao da će u ponedjeljak i službeno donijeti odluku o novim nametima, izvještava agencija Reuters.

Također je kazao kako će “u utorak ili srijedu” uvesti recipročne tarife za sve zemlje na svijetu, tj. da će SAD za uvoz iz svake države uvesti isti režim kojeg imaju i one za američki uvoz. Recipročne naknade bi trebale stupiti na snagu “gotovo odmah” kako kaže Reuters,

Najveći izvor čelika koji pristiže u Ameriku su susjedna Kanada, zatim Brazil i Meksiko, a potom Južna Koreja i Vijetnam. Što se tiče aluminija, za kojeg je potrebna velika količina energenata, hidroenergetski bogata Kanada je daleko najveći dobavljač – na Kanadu otpada 79 posto američkog uvoza primarnog aluminija, u prvih 11 mjeseci 2024. godine.

Najavu je komentirao na društvenim mrežama  kanadski ministar inovacija, François-Philippe Champagne, koji je podsjetio da o kanadskoj industriji čelika i aluminija ovise ključne industrije u SAD-u, od obrane do brodogradnje i automobila. “Nastavit ćemo sa zalaganjem za Kanadu, naše radnike i našu industriju,” dodao je Champagne.

Trump je također rekao će američka vlada odobriti ulaganje japanskog Nippon Steela u američku kompaniju US Steel – ali da neće dozvoliti da Nippon postane većinski vlasnik. “Tarife će tu tvrtku učiniti vrlo uspješnom, i mislim da imaju odličnu upravu,” rekao je Trump o US Steelu.

Trump je za vrijeme svog prvog mandata od 2016. do 2020. uveo carinu od 25 posto na uvoz čelika i 10 posto na uvoz aluminija – ali je kasnije odobrio izuzeća za nekoliko trgovinskih partnera, uključujući Kanadu, Meksiko i Brazil. Meksiko je glavni američki dobavljač aluminijskog otpada i aluminijskih legura.

Trumpov prethodnik Joe Biden kasnije je s Velikom Britanijom, Europskom unijom i Japanom ispregovarao sporazume o bescarinskoj trgovini tim sirovinama. Iz Trumpove najave nejasno je što će se biti s tim sporazumima.

“Quebec izvozi 2,9 milijuna tona aluminija [u SAD], tj. pokriva 60 posto američkih potreba. Da li Amerikanci vole nabavljati sirovine iz Kine?” zapitao se retorički na društvenim mrežama François Legault, premijer kanadske pokrajine Quebec, dodavši da “sve to ukazuje da moramo započeti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om što je prije moguće, i ne čekati reviziju koja je na rasporedu za 2026. godinu. Moramo stati na kraj ovoj neizvjesnosti.”

Iskorištenost kapaciteta američkih čeličana porasla je na iznad 80 posto 2019. godine nakon tarifa koje je uveo Trump, izvještava Reuters, ne navodeći kolika je bila iskorištenost prije Trumpa. No, u međuvremenu je opet pala, jer je kineska dominacija u svjetskoj trgovini čelikom značajno snizila dobavne cijene. 

Kevin Dempsey, predsjednik američkog Instituta za željezo i čelik (AISI), udruge američkih poslodavaca u tom sektoru, pozdravio je Trumpovu najavu. “Veselimo se bliskoj suradnji s predsjednikom i njegovom vladom na opsežnom oživljavanju trgovinske politike, kako bismo se uhvatili u koštac s brojnim mjerama i praksom na stranim tržištima koja izvrću tržišne okolnosti i stvaraju nejednake uvjete za američke proizvođače čelika.”

Trump je kazao kako će održati tiskovnu konferenciju „u utorak ili srijedu” kako bi objavio detaljnije informacije o njegovom recipročnom planu za carine, i pritom dodao da je u petak “prvi put o tome progovorio” kako bi “osigurao da nas se tretira jednako” u odnosima s drugim zemljama.

Trump već godinama prigovara zbog činjenice da su carine Europske unije na uvoz automobila 10 posto, značajno više od američkih carina na uvoz od 2,5 posto, i često kaže da “Europa ne želi uzeti naše aute” dok istovremeno iz Europe svake godine šalje milijune novih vozila. No, s druge strane, SAD ima 25 posto uvozni namet na pick-up kamionete, čime se na domaćem tržištu štite američki proizvođači General Motors, Ford i Stellantis – kojima je taj tržišni segment jedan od ključnih izvora prihoda.

Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije WTO prosječna carinska stopa ponderirana trgovinom koju ima SAD iznosi oko 2,2 posto – u usporedbi s 12 posto u Indiji, 6,7 posto u Brazilu, 5,1 posto u Vijetnamu, i 2,7 posto u zemljama Europske unije.

No, u drugim američkim sektorima može se čuti zabrinutost zbog Trumpove politike. Chris Swonger, iz udruženja američkih proizvođača destiliranih pića, kaže da bi nove nove tarife za čelik mogle dovesti do toga da EU za odmazdu ponovno uvede više stope carine na američki whisky, i podigne ih do 50 posto.

“Pozivamo SAD i EU da brzo pronađu rješenje. Na kocki je naša sjajna američka industrija whiskeya. Carina od 50 posto na autohtona američka žestoka pića mogla bi imati katastrofalne posljedice za 3.000 malih destilerija širom SAD-a.”

U odvojenom intervjuu za TV kanal Fox News, Trump je spomenuo i već najavljene pa “odgođene” carine za robu iz Kanade i Meksika, i rekao da je ono što su lideri tih zemalja obećali još uvijek “nedovoljno” da se otkaže primjena carina 1. ožujka ove godine.

Trump inzistira na uvođenju carina tim susjednim zemljama i najvećim američkim trgovačkim partnerima ako ne poduzmu “jače mjere” u smjeru oštrijeg nadzora granice sa SAD-om. Trump inzistira da je to potrebno zbog šverca opasnog opioida fentanila, kao i priljeva ilegalnih migranata.

I Kanada i Meksiko su najavili veća ulaganja u zaštitu granice, pa se Trump smilovao i odgodio stupanje novih carina na snagu do 1. ožujka.

No, upitan jesu li potezi Kanade i Meksika bili “dovoljno dobri” Trump je odgovorio niječno. “Nešto se mora dogoditi, ovo nije održivo, i ja ću to promijeniti,” dodao je Trump, ne navodeći što bi po njegovom mišljenju Kanada i Meksiko trebali napraviti.