Američki predsjednik Donald Trump konačno je u četvrtak potpisao odluku o primjeni nižih carina za uvoz japanskih automobila i drugih proizvoda, po sporazumu dogovrenom s Japanom u srpnju, što bi trebalo pružiti malo olakšanja izvozno orijentiranom japanskom gospodarstvu.
Formaliziranje trgovinskog sporazuma između Washingtona i Tokija stiže nakon napornih višemjesečnih pregovora, smanjuje neizvjesnost koja je opterećivala golemi japanski automobilski sektor, te potvrđuje sjapansko obećanje da će uložiti 550 milijardi dolara u američke projekte.
Niže carine od 15 posto za uvoz japanskih vozila, u odnosu na sadašnjih 27,5 posto, stupit će na snagu sedam dana nakon službene objave Trumpove naredbe, izvijestio je Reuters.
Namet od 15 posto na japanski uvoz dogovoren u srpnju neće se dodavati povrh drugih carina koje podliježu višim stopama, poput govedine, dok će se za robu na koju se dosad primjenjivala niža stopa carina podići na 15 posto. Te mjere će se primjenjivati retroaktivno, od 7. kolovoza. Osim toga, dogovoreno da neće biti carina za komercijalne zrakoplove i zrakoplovne dijelove.
Dogovor je na društvenim mrežama pozdravio Ryosei Akazawa, glavni japanski trgovinski pregovarač, nakon nekoliko mjeseci maratonskih pregovora koji su frustrirali vladu u Tokiju. U čevrtak je Akazawa bio na svom 10. putovanju u SAD radi pregovora.
Trumpovi nameti su dosta naštetili japanskom gospodarstvu – u srpnju je izvoz pao za 2,6 posto na godišnjoj razini, u najvećem mjesečnom padu u gotovo četiri godine. Posebno su teško bili pogođeni japanski proizvođači automobila.
Iz Toyote, koja predviđa da će joj zbog carina očekivana dobit pasti za 10 milijardi dolara, također su pozdravili postizanje trgovinskog sporazuma s Japanom. “Iako se gotovo 80 posto vozila koja Toyota prodaje u SAD-u proizvodi u Sjevernoj Americi, okvir sporazuma pruža prijeko potrebnu jasnoću,” navodi se u priopćenju tvrtke.
U srpnju je SAD pristao na sniženu stopu carina za japanske automobile, no ostalo je nejasno kada će se ona početi primjenjivati jer je Trump dosad otezao s potpisivanjem dekreta kojim bi se ta stopa formalno uvela.
Južna Koreja, jedna od Japanu najvećih konkurentskih zemalja, još uvijek čeka izvršnu naredbu koja bi formalizirala sličan trgovinski sporazum sa SAD-om, koji uključuje stopu od 15 posto na uvoz automobila proizvođača kao što su Hyundai ili Kia, u odnosu na sadašnjih 25 posto.
Dionice velikih japanskih proizvođača automobila blago su porasle u petak, dok su dionice njihovih korejskih rivala bile u blagom padu.
U Trumpovom dekretu stoji da kako Japan “radi na ubrzanoj provedbi obećanja o povećanju nabavke američke riže za 75 posto, te kupovinu kukuruza, soje, gnojiva, bioetanola” i druge američke robe u ukupnom iznosu od 8 milijardi dolara godišnje. U odvojenom zajedničkom priopćenju navodi se da će Japan kupiti 100 Boeingovih aviona, povećati nabavu američke vojne opreme, i kupovati ukapljeni plin iz postrojenja na Aljasci.
Osigurano je i da će se za Japan uvijek primjenjivati najniža carinska stopa za čipove i farmaceutske proizvode u svim budućim sporazumima koje Washington bude dogovarao. Dvosmjerna trgovinska razmjena između SAD-a i Japana dosegnula je 2024. godine skoro 230 milijardi dolara, a Japan je pritom imao trgovinski višak od skoro 70 milijardi dolara.
Trumpova naredba u četvrtak je također ponovila kako je japanska vlada pristala uložiti 550 milijardi dolara u SAD, u projekte koje će odabrati američka vlada.
Potpisan je i memorandum u kojem je navedeno da će fokus investicija biti u nekoliko ključnih područja, kao što su čipovi, metali, farmaceutski proizvodi, energetiku i brodogradnju. Zamišljeno je da se dobit od investicija dijeli pola-pola, a nakon što dosegne određeni iznos da 90 posto dobiti zadržava SAD.
U Trumpovoj odredbi stoji i da SAD “može po potrebi izmijeniti uredbu” ako Japan “ne provede svoje obveze” iz sporazuma.
Pročitajte još:
Sporazum dolazi uoči ključnog ispita za japanskog premijera Shigerua Ishibe, koji se kod kuće sučeljava s političkim problemima, jer njegova vladajuća stranka treba odlučiti u ponedjeljak da li da održi izvanredne izbore za čelništvo stranke, što bi potencijalno moglo dovesti do njegovog odlaska iz vlade.
Njegovoj vladajućoj koaliciji u posljednjih godinu dana je osjetno pala popularnost među biračima, pritisnutih sve većim životnim troškovima i slabim gospodarskim rastom kojeg je pogoršala i neizvjesnost oko carina.
