Troškovi kamata zemalja OECD-a nadmašuju ulaganja u obranu i stanovanje

Plaćanja za kamate gutaju veliki dio novostvorene vrijednosti u razvijenim zemljama i takva situacija traje već gotovo dva desetljeća, od 2007. godine.

Prema podacima koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje Hrvatska želi postati članom u iduće dvije godine, troškovi kamata nadmašuju ulaganja u obranu i stanovanje.

Troškovi servisiranja duga za 38 članica OECD-a došli su prošle godine na prosječnih 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) što je oštar rast naspram 2,1 posto iz 2021. godine, kaže se u najnovijem izvješću te skupine razvijenih.

Svjetska banka procjenjuje da je tih 38 zemalja u 2023. na obrambenu potrošnju u prosjeku potrošilo 2,4 posto BDP-a.

Prošle godine, primjerice, troškovi kamata iznosili su 4,7 posto BDP-a u SAD-u, 2,9 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu te jedan posto u Njemačkoj. U Italiji je brojka 4,1 posto, a u Francuskoj 2,1 posto BDP-a.

Zadnjih mjeseci narasli su troškovi zaduživanja jer se investitori u obveznice nose s troškovima inflacije u velikim gospodarstvima i rastućom količinom izdanja u potrazi za novcem za troškove obrane i druge fiskalne poticaje.

Takva situacija ograničava kapacitet za buduća zaduživanja u trenutku kada su investicije potrebnije no ikada, poručuje OECD.

Ove godine zaduživanje razvijenih zemalja moglo bi dosegnuti rekord od 17 bilijuna dolara, navodi Financial Times. Prošlogodišnja je brojka bila 16 bilijuna naspram 14 bilijuna dolara u 2023. Takav slijed događaja potiče zabrinutost oko održivosti duga u zemljama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i SAD.

Direktor OECD-a za financijska i poduzetnička pitanja Carmine Di Noia kaže da visoki dužnički teret nije sam po sebi negativan, no većina je novca u zadnjih 20 godina potrošena na oporavak od velike globalne financijske krize i pandemije.

“Sada je vrijeme za pomak od oporavka ka investicijama”, poručio je izrijekom spominjući infrastrukturu i projekte naslonjene na klimatska pitanja.

Istaknuo je i da zaduživanje mora povećati rast kako bi vlade u konačnici mogle stabilizirati i smanjivati omjer javnog duga u BDP-u.

OECD navodi da gotovo 45 posto duga zemalja iz te skupine dospijeva do kraja 2027. godine.

Di Noia kaže da je povećanje troškova zaduživanja djelovalo i na profil držatelja državnih obveznica.

Vrijednost obveznica u posjedu središnjih banaka pala je za tri bilijuna dolara od vrhunca 2021. godine i ove bi godine trebala pasti za dodatni bilijun.

To znači da će razliku sada činiti privatni investitori koji su osjetljiviji na cijenu. Oni su više izloženi povećanim geopolitičkim i makroekonomskim neizvjesnostima, ustvrdio je Di Noia.