Europska unija je 2024. godine izvezla robu u Ukrajinu u vrijednosti od 42,8 milijardi eura, a uvezla 24,5 milijardi eura, što je rezultiralo trgovinskim suficitom od 18,3 milijarde eura, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku – Eurostata. U usporedbi s 2023. godinom, ovi podaci pokazuju porast izvoza od 9,4 i uvoza od sedam posto.
„Glavni izvozni proizvodi bili su mineralna goriva (6,8 milijardi eura), električni strojevi (4,3 milijarde eura) i strojevi (4,2 milijarde eura). U usporedbi s 2021. godinom, izvoz je najviše porastao kod mineralnih goriva (za 4,1 milijardu eura) jer je prethodni uvoz tih goriva u Ukrajinu iz Rusije i Bjelorusije smanjen, a djelomično je zamijenjen uvozom iz EU“, navodi se u objavi Eurostata.
Ključne skupine proizvoda uvezene iz Ukrajine u 2024. godini uključivale su poljoprivredne proizvode poput žitarica, u vrijednosti od 4,4 milijarde eura, životinjske ili biljne masti i ulja (3,1 milijardu eura) te uljarice i sjeme uljarica i srodni proizvodi (2,5 milijarde eura).
U usporedbi s 2021. godinom, uvoz žitarica povećao se za 2,7 milijardi eura, životinjskih ili biljnih masti i ulja za milijardu eura, a uljarica i srodnih proizvoda za 1,1 milijardu eura.
Podaci Eurostata, s kraja 2024. godine pak pokazuju da je trgovina EU s Rusijom snažno je pogođena od početka ruske invazije na Ukrajinu, jer je EU nametnula različita uvozna i izvozna ograničenja za nekoliko proizvoda, što je rezultiralo padom izvoza u Rusiju od 58 posto i padom uvoza iz Rusije od 86 posto između prvog tromjesečja 2022. i trećeg tromjesečja 2024. godine.
No, obujam uvoza plina u plinovitom stanju iz Rusije u Europsku uniju nastavio se povećavati u trećem tromjesečju 2024. godine, približavajući se razinama zabilježenima u trećem tromjesečju 2022. godine.
U trećem tromjesečju 2024. godine, i uvoz i izvoz u Rusiju neznatno su porasli u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Kao rezultat toga, trgovinski deficit EU s Rusijom iznosio je 0,6 milijardi eura, znatno ispod vrhunca deficita od 46 milijardi eura zabilježenog u drugom tromjesečju 2022. godine, naveo je tada Eurostat.
Gledajući promjene u udjelima Rusije u trgovini izvan EU, i izvoz i uvoz pali su znatno ispod razina prije ruske invazije. Ruski udio u izvozu izvan EU pao je s 3,2 posto u prvom tromjesečju 2022. godine na 1,3 posto u trećem tromjesečju 2024. U istom razdoblju, udio uvoza izvan EU-a iz Rusije pao je s 9,3 posto na 1,4 posto.
Foto: Pixabay.com/Ilustracija
Postojala su uvozna ograničenja za prirodni plin, ugljen i naftna ulja s odstupanjima te za željezo, čelik te gnojiva, ali ne za sve proizvode u tim skupinama proizvoda. Ta su ograničenja u početku uzrokovala velike padove u uvozu tih proizvoda, iako su i drugi čimbenici mogli igrati ulogu. Za uvoz nikla nije bilo ograničenja, ali je i tu uvoz znatno smanjen, navodi Eurostat.
U trećem tromjesečju 2024. količina ukapljenog prirodnog plina uvezenog iz Rusije bila je dva posto veća nego u prvom tromjesečju 2021. godine. Međutim, zbog rasta cijena njegova vrijednost je u ovom razdoblju porasla za 150 posto.
Vrijednost uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Rusije u EU znatno je porasla između prvog tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2022. jer su cijene naglo porasle. Mjereno u vrijednosti, uvoz prirodnog plina iz Rusije postojano se smanjivao do trećeg tromjesečja 2023., povećavao se u sljedeća dva tromjesečja prije pada u drugom i trećem tromjesečju 2024.
U trećem tromjesečju 2024. ruski udio u gnojivima iznosio je 30,7 posto, u odnosu na 26,9 posto u istom tromjesečju 2023. dok se udio ruskog uvoza nikla i naftnog ulja smanjio u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. godine.
U trećem tromjesečju 2024. i vrijednost i obujam željeza i čelika uvezenog iz Rusije bili su oko polovice onoga što je bilo u prvom tromjesečju 2021. Vrijednost uvoza željeza i čelika iz Rusije u EU porasla je za 63 procentna boda, između prvih tromjesečja 2021. i 2022. uglavnom zbog rasta cijena. Nakon toga su uočeni padovi volumena i vrijednosti zbog sankcija na nekoliko proizvoda.
Pročitajte još:
Europska unija prošle je godine uvezla energenata u vrijednosti od 375,9 milijardi eura, što je ukupno iznosilo 720,4 milijuna tona. U usporedbi s prethodnom godinom, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku Eurostata, smanjen je uvoz neto mase za 7,1 posto, a vrijednost za 16,2 posto.
Kod nafte je, pak, zabilježen pad vrijednosti uvezenih naftnih ulja za 4,7 i količinskog uvoza za 2,4 posto. Uvozni ukapljeni plin također bilježi snažan pad vrijednosti od čak 39,1 posto i volumena od 15,1 posto u odnosu na 2023. godinu.
