Trgovci hranom u EU zahtijevaju označavanje GM usjeva nove generacije

Mađarski ministar poljoprivrede István Nagy prihvatio je peticiju stotina proizvođača hrane i maloprodajnih tvrtki koje pozivaju na stroge zahtjeve označavanja genetski modificiranih usjeva nove generacije, podupirući stajalište Budimpešte o predloženoj deregulaciji koja je podijelila vlade Europske unije.

Otvoreno pismo potpisalo je 376 tvrtki, među kojima su Spar Austrija, drugi po veličini njemački lanac supermarketa REWE, francuski trgovac organskom hranom Biocoop te lanac zdrave hrane i kozmetike DM i to nekoliko dana prije sastanka ministara poljoprivrede u glavnom gradu Mađarske na neformalnom summitu Vijeća EU.

Pozivajući na slobodu izbora kroz transparentnost, pismo poziva ministre da se pridruže stajalištu Europskog parlamenta, navodi Euronews, koji se složio da svi proizvodi koji sadrže biljke proizvedene novim genomskim tehnikama trebaju biti jasno označeni.

“Kupci žele imati slobodu izbora žele li ili ne ovu tehnologiju na svojim tanjurima. To zahtijeva jasna pravila o suživotu u poljoprivredi, potpunu transparentnost i deklaraciju na svim proizvodima”, rekao je Götz E. Rehn, osnivač njemačkog lanca prehrambenih proizvoda Alnatura.

Heinz Kaiser, voditelj proizvodnje u mliječnom koncernu Schwarzwaldmilch, rekao je da nedostatak označavanja predstavlja egzistencijalnu prijetnju sektoru organske hrane jer bi spriječio kupce u razlikovanju konvencionalne od GM hrane.

“Potrebne su nam obvezne nacionalne i regionalno prilagođene mjere suživota kako bismo osigurali pošteno tržišno natjecanje”, rekao je Kaiser.

Za potpredsjednika Biocoopa, Fréderica Faurea, moderni genetski uređeni usjevi dijelili su brojne nedostatke konvencionalnih GMO-a, koje je naveo kao mogućnost patentiranja, dodatnu ovisnost farmera o industriji sjemena i pesticida, širenje u okoliš i posljedični negativan utjecaj na biološku raznolikost.

Pregovori o predloženoj uredbi o novim genomskim tehnikama (NGT) zastali su nakon što je Mađarska ponovno otvorila raspravu o tome treba li usjeve, čiji je genom „uređivan“ uporabom najsuvremenijih laboratorijskih postupaka, tretirati kao općenito ekvivalentne konvencionalno uzgojenim usjevima, uključujući i pitanje treba li hrana s tim sastojcima biti jasno označena.

Nekoliko vlada dijeli takve zabrinutosti, što je postalo jasno prošli tjedan kada je Vijeće EU objavilo izjave 15 država članica kao odgovor na ponovno otvaranje rasprave o novim genomskim tehnikama od strane Mađarske.

Španjolska, jedina država članica EU sa značajnom razinom uzgoja GM usjeva, rekla je da bi kompromisni tekst iz veljače koji je sastavilo prethodno belgijsko predsjedanje Vijećem EU, a koji ne zahtijeva označavanje novih genomskih tehnika u prehrambenim proizvodima, trebao ostati temelj za daljnje razgovore kako bi se izbjeglo ponavljanje prethodnih rasprava.

Češka i Danska su rekle da neuspjeli belgijski kompromis predstavlja robusnu i pravednu rezoluciju, te su se također oduprle ideji ponovnog otvaranja rasprave. Isto tako, Finska je rekla da bi mogla prihvatiti kriterije o jednakosti nove generacije GM usjeva s tradicionalnim naprezanja.

Protiv belgijskog prijedloga iz veljače su, između ostalih, i Austrija i Grčka, koje su se složile da bi svi GM proizvodi trebali podlijegati obveznom označavanju od farme do stola.

Mađarska, iako je tehnički posrednik tijekom svog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU, ipak je uz Austriju i Grčku jer je u uzgoj genetski modificiranih usjeva zabranjen prema ustavu koji je izradila sadašnja vlada Mađarske.