Trajekti u Europi emitiraju više CO2 nego 6,6 milijuna automobila. Koje su luke najveći krivci?

Novo istraživanje upozorava da su trajekti u određenim europskim gradovima odgovorni za više toksičnog onečišćenja zraka nego svi automobili u tim gradovima. Trajekti na fosilna goriva zagušuju europske luke, a stručnjaci pozivaju na brzi prijelaz na elektrifikaciju.

Trajekti igraju vitalnu ulogu u povezivanju europskih otoka s kopnom i često se smatraju ekološki prihvatljivom alternativom letenju. Međutim, mnoga plovila su stara i zagađuju – izlažući lokalno stanovništvo toksičnom onečišćenju zraka. Nova studija nevladine organizacije Transport & Environment (T&E) otkrila je da je samo u 2023. godini 1043 europska trajekta emitirala 13,4 milijuna tona CO2. To je ekvivalent 6,6 milijuna automobila godišnje.

U lučkim gradovima poput Barcelone, Dublina i Napulja, trajekti su odgovorni za više onečišćenja toksičnim sumpornim oksidom (SOx) nego svi automobili u tim gradovima, upozorava studija. Sumporni oksidi su zagađivači zraka koji mogu izazvati respiratorne probleme, pogoršati astmu i doprinijeti kiselim kišama i onečišćenju finim česticama.

Koje europske trajektne luke najviše zagađuju?

Dublin u Irskoj trenutno je najzagađeniji lučki grad u Europi kada je u pitanju izloženost SOx-u povezanom s trajektima, a slijede ga Las Palmas na Gran Canariji i Holyhead u Walesu.

Međutim, to bi se trebalo promijeniti sljedeće godine, kada će stupiti na snagu nova područja kontrole emisija i ograničiti onečišćenje zraka iz pomorskih goriva u sjeveroistočnom Atlantiku. Budući da Kanarska ostrva nisu uključena u ove propise, očekuje se da će Las Palmas 2027. godine emitirati najviše onečišćenja zraka, a slijedi ga Santa Cruz na Tenerifima. Barcelona je trajektna luka s najvećom emisijom CO2 u Europi, a trajekti ovdje ispumpavaju i 1,8 puta više SOx-a od svih gradskih automobila – unatoč ograničenjima koja su već na snazi ​​u Sredozemlju.

Od 1. svibnja 2025. cijelo Sredozemno more određeno je kao područje kontrole emisija sumpora, što od brodova zahtijeva smanjenje sadržaja sumpora u gorivu s 0,5 na 0,10 posto. Ove su mjere uvedene kako bi se smanjilo onečišćenje zraka i poboljšala kvaliteta zraka u obalnim područjima.

Je li elektrifikacija rješenje?

T&E je utvrdio da je prosječna starost trajekata u Europi 26 godina, što naglašava potrebu za „čistom obnovom“. U izvješću se navodi da bi elektrifikacija i hibridizacija mogle smanjiti emisije CO2 trajekata do 42 posto, poboljšati kvalitetu zraka u lučkim gradovima i smanjiti operativne troškove. Najmanje 60 posto europske flote trajekata moglo bi se do 2035. godine kretati na baterije, a mnoge su rute već danas jeftinije za rad na električni pogon.

U švedskom Stockholmu, ispitivanje električnog trajekta na hidrokrilce smanjilo je emisije do 94 posto i skratilo vrijeme putovanja s 55 minuta na otprilike 30 minuta. Glavna prepreka povećanju broja električnih trajekata je infrastruktura za punjenje, ali T&E tvrdi da je izazov „manji nego što se pretpostavljalo“. „57 posto luka trebale bi samo male punjače ispod 5 MW za podršku električnim trajektnim operacijama“, dodaje se u studiji.

„Trajekti bi trebali povezivati ​​zajednice, a ne zagađivati ​​ih“, kaže Felix Klann iz T&E. „Previše trajekata sagorijeva zagađujuća fosilna goriva, upumpavajući otrovni zrak u europske lučke gradove.“ Klann tvrdi da bi elektrifikacija europskih trajekata mogla „dramatično“ smanjiti emisije i donijeti „dašak svježeg zraka“ milijunima ljudi. Dodaje: „Električni trajekti već su jeftiniji za upravljanje na mnogim rutama, a u nadolazećim godinama sve će više njih postati cjenovno konkurentnije.“ „S prosječnom starošću trajekata u Europi od 26 godina, sada je vrijeme za čistu obnovu.“