Tisuće Hrvata bez obiteljskog liječnika: Zdravstveni kadar u problemu, natječaji bez odaziva

Sve veći broj građana u Hrvatskoj ostaje bez svog obiteljskog liječnika, dok se zdravstveni sustav suočava s kroničnim nedostatkom kadra. Ordinacije diljem zemlje ostaju bez nositelja timova, a raspisani natječaji za nova zapošljavanja često prolaze bez ikakvog odaziva.

Posljedice tog problema najviše osjećaju pacijenti, koji su prisiljeni tražiti zdravstvenu skrb bez kontinuiteta, dok upozorenja struke o pogoršanju dostupnosti primarne zdravstvene zaštite postaju sve glasnija.

Prema konferenciji za medije Hrvatskog društva za primarnu zdravstvenu zaštitu i Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, oko 400.000 građana u Hrvatskoj nema izabranog obiteljskog liječnika, jer ih skrbe timovi bez nositelja koji nemaju stalnog liječnika.

Hrvatski zdravstveni sustav suočava se s ozbiljnim nedostatkom liječnika na više razina: u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema podacima iz lipnja 2025. nedostaje stotine obiteljskih liječnika, stotine specijalista (pedijatara i ginekologa), dok bolnički sektor prijavljuje manjak i do oko 1.500 liječnika.

Uz to, stručne procjene govore o ukupnom nedostatku nekoliko tisuća liječnika u cijelom sustavu, a najave odljeva zdravstvenih radnika i pad broja liječnika u primarnoj skrbi dodatno naglašavaju hitnost situacije.

Urušavanje primarne zdravstvene zaštite

Kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite, Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže mjere poput omogućavanja slobodnog izbora rada između domova zdravlja i privatne prakse. Komora zagovara i uspostavu nacionalnog sustava za specijalizacije, kao i donošenje pravilnika koji bi omogućili zapošljavanje dodatne medicinske sestre i drugih stručnjaka. U Hrvatskoj liječničkoj komori su kao rješenje problema predložili da liječnici imaju slobodan izbor hoće li raditi u domu zdravlja ili privatno.

“Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim, istaknula je zamjenica predsjednika HLK Vikica Kroloa. Predlaže se i ograničenje broja osiguranika po liječniku (1.500 za obiteljsku medicinu, 850 za pedijatre, 5.000 za ginekologe), kao i omogućavanje grupne prakse rada više liječnika u istoj ordinaciji.

Na problem nedostatnog vremena za pregled liječnici i pacijenti upozoravaju već godinama, a podaci potvrđuju koliko je situacija ozbiljna. Obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta danas raspolažu sa svega deset minuta, iako važeće norme predviđaju da je za takav pregled potrebno između 15 i 37 minuta.

Natječaji bez odaziva

Unatoč raspisanim natječajima, interes liječnika izostaje. U Đurđevcu se, kako navodi ravnateljica Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije Željka Fruk, već godinu i pol dana nije javio nijedan liječnik za rad u ambulanti.

“Nismo izdvojeni slučaj. Na području Republike Hrvatske trenutačno je oko 120 ordinacija bez nositelja timova, što znači da je oko 150 tisuća pacijenata praktički bez stalnog liječnika”, upozorila je.

Tih 120 ordinacija bez nositelja timova znači da te ordinacije formalno postoje, no nemaju stalnog liječnika obiteljske medicine, te stoga pacijenti nemaju svog izabranog liječnika.

Leonardo Bressan, liječnik obiteljske medicine iz Rijeke upozorava da nedostaje strateškog planiranja, te da je problem u primarnoj zaštiti goruće pitanje koje ministrica i novo rukovodstvo trebaju odmah početi rješavati.

“To govorim već godinama – ako student studira pet ili šest godina, pa specijalizacija još četiri, u dobrom planiranju na pola tog puta trebali bi znati iz kojeg područja najviše liječnika odlazi u mirovinu. Ne znam zašto se tako ne postupa, pa nastaju problemi, kao sada s primarnom zaštitom, svatko bi trebao imati obiteljskog liječnika, svako dijete pedijatra, a svaka žena ginekologa. No to nije tako”, rekao je gostujući na N1. Osvrnuo se posebno na stanje u Koprivnici: “U Koprivnici četiri tisuće osoba nema obiteljskog liječnika. To je nedopustivo. U ovom trenutku je manjak od 128 ordinacija, a u sljedećih pet godina bit će potrebno oko tisuću obiteljskih liječnika. Situacija je alarmantna”, naglašava Bressan.

Kako bi privukli mlade liječnike, Grad Koprivnica odlučio je uvesti financijski poticaj od 7.000 eura godišnje. Pročelnica gradskog Odjela društvenih djelatnosti Petra Rožmarić pojasnila je da će se liječnike sufinancirati uz jasno definirane uvjete. “Godišnje ćemo uplaćivati sedam tisuća eura kako bismo osigurali primarnu zdravstvenu zaštitu na području cijeloga grada. Liječnici će morati biti zaposleni na neodređeno u ordinacijama Doma zdravlja i obvezati se na najmanje godinu dana rada”, rekla je Rožmarić.

Prema istraživanju koje se provodilo krajem 2024. godine u kojem je sudjelovalo skoro 900 liječnika primarne zdravstvene zaštite veliko opterećenje za liječnike predstavlja i administracija. Sedam od deset ginekologa i pedijatara nezadovoljno je količinom papirologije koju svakodnevno moraju obavljati. Čak 94 posto liječnika u privatnim ordinacijama smatra da nemaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s HZZO-om, a suradnju s tom institucijom ocjenjuju jedva prolaznom ocjenom.

Posljedice preopterećenosti sve su vidljivije među zdravstvenim radnicima: gotovo polovica liječnika obiteljske medicine (46 posto) i pedijatara (43 posto) pokazuje znakove sindroma izgaranja na poslu (burnout), a ni ginekolozi nisu pošteđeni (32 posto).