Teretni promet u morskim lukama EU-a stagnirao, u Hrvatskoj pao

U prošloj godini kroz morske luke u Europskoj uniji (EU) prošlo je 3,4 milijarde tona tereta što je gotovo ista razina kao i godinu ranije i oko 200 milijuna tona manje od rekordne razine dosegnute 2019. godine.

Nizozemski Rotterdam zadržava poziciju najveće europske morske teretne luke s ukupnom količinom od 397 milijuna tona. Na drugom je mjestu belgijski Antwerpen s 244 milijuna tona dok je treći njemački Hamburg s 97 milijuna tona.

Među deset najvećih europskih teretnih luka u četiri je zabilježen godišnji rast prometa. Najveća je stopa u dvije španjolske luke, i to Valenciji od 3,6 posto te Algecirasu 2,6 posto. Na drugoj strani su rumunjska Constanta gdje se dogodio najveći pad od čak 14,3 posto te poljski Gdanjsk u kojemu je bilo 11 posto manje prometa.

Među najveće europske luke još se ubrajaju Amsterdam te Haropa i Marseille u Francuskoj. Haropa je kompleks tri luke, a to su Le Havre, Rouen i Pariz. Među prvih 20 luka u EU ne nalazi se nijedna hrvatska luka niti slovenski Koper.

Najučestalije robe koje su prošle kroz europske luke su ugljen i lignit, sirova nafta te prirodni plin, a njihov je zajednički udio 19 posto. Slijede koks i naftni derivati na koje je otpalo 16,5 posto prometa. Metalne rude kao i drugi proizvodi iz rudnika i kamenoloma činili su 7,4 posto prometa. Kemikalije, guma, plastika i nuklearno gorivo zajednički čine udio od 7,2 posto.

Među one vrste robe koje se još ističu po količini su poljoprivredni i riblji proizvodi, divljač te proizvodi u sektoru šumarstva koji nose 6,3 posto prometa, dok hrana, piće i duhan odnose 4,9 posto ukupnog robnog prometa u europskim morskim lukama.

Podaci Eurostata o količini bruto tereta po glavi stanovnika govore da je u EU u 2024. godini brojka bila 7,5 tona. Na vrhu je Nizozemska s 29,9 tona po stanovniku, a slijedi Belgija s 23,2 tone i Latvija s 18 tona.

Hrvatska ima 5,4 tone po stanovniku i ima bolji prosjek od Bugarske, Francuske, Poljske, Njemačke i Rumunjske. U Sloveniji je gotovo dvostruko veći ili 10,2 tone po stanovniku.

Inače, na nizozemske luke otpada 16 posto ukupnog morskog teretnog prometa EU-a ispred Italije i Španjolske gdje su brojke 14,6 posto i 14,5 posto.

U 2024. je na godišnjoj razini polovica od 22 zemlje EU-a koje imaju izlaz na more imalo rast prometa tereta u lukama. Najveći je imala Litva od 6,1 posto, a nakon toga Portugal od 4,3 posto. Najveći pad imala je Malta od čak 37,9 posto, a nakon toga Rumunjska sa 14,1 posto te Hrvatska s 10,1 posto. U slučaju Hrvatske to je pad s oko 23 milijuna tona na oko 21 milijun tona.

U većini EU zemalja, odnosno njih 14, je u vremenu od 2014. do 2024. rastao teretni lučki promet.

Najveći pad od čak 53,3 posto imala je Latvija, dakle promet se praktično prepolovio. Pad su imale i Njemačka i Francuska, i to 9,8 te 9,5 posto.

Najveći relativni rast od 80,7 posto ostvarila je Poljska gdje je brojka došla na 136,4 milijuna tona.

U Sloveniji je rast bio 20,9 posto, a nije loša bila ni Hrvatska gdje je prije 10 godina promet bio na oko 18,6 milijuna tona i u međuvremenu je porastao za 12,1 posto.

U prošloj godini najveći dio robnog prometa u europskim lukama je bio ulazni promet koji je iznosio 2,1 milijardu tona, dok je 1,3 milijarde robnog tereta izašlo iz europskih luka.