Posljednjih mjeseci sve se češće govori o velikom rastu produktivnosti koji bi mogao biti potaknut razvojem umjetne inteligencije. Mnogi ekonomisti i investitori vjeruju da bi nove tehnologije mogle omogućiti bržu proizvodnju, veći ekonomski rast i rast profita kompanija.
Takav scenarij obično se smatra pozitivnim za gospodarstvo. Međutim, iza tog optimizma krije se i potencijalna tamna strana.
Ključni pojam u ovoj raspravi je produktivnost. U ekonomiji se ona najčešće mjeri kao količina proizvodnje po radniku. Zbog toga se produktivnost može povećati na dva načina: ili radnici postanu učinkovitiji i proizvedu više, ili se smanji broj radnika koji proizvode istu količinu dobara i usluga. Drugim riječima, statistički rast produktivnosti može se dogoditi i u situaciji kada ljudi gube poslove.
Upravo tu umjetna inteligencija mijenja pravila igre. Novi AI alati omogućuju kompanijama da automatiziraju brojne zadatke koji su se donedavno smatrali isključivo ljudskim radom. Administrativni poslovi, pisanje tekstova, analiza podataka, programiranje i korisnička podrška samo su neki od primjera aktivnosti koje se sve češće mogu djelomično ili potpuno automatizirati. Kao rezultat toga, isti posao može obavljati znatno manji broj zaposlenih.
Prvi znakovi takvih promjena već su vidljivi u nekim tvrtkama. Pojedine organizacije počele su smanjivati takozvane „back-office“ timove, reducirati odjele korisničke podrške ili smanjivati dio IT osoblja zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima. Iako je umjetna inteligencija još relativno nova tehnologija, pritisak na tržište rada, osobito u uredskim zanimanjima, već se počinje osjećati.
Posebno su izloženi takozvani „white-collar“ poslovi. Za razliku od prijašnjih tehnoloških revolucija koje su prvenstveno pogađale fizičke ili rutinske poslove, umjetna inteligencija ima sposobnost obavljati zadatke koji uključuju obradu informacija, pisanje, analizu i administraciju. To znači da potencijalne promjene ne pogađaju samo manje kvalificirane radnike, nego i visoko obrazovane stručnjake.
U prošlosti su tehnološke promjene često povećavale produktivnost, ali su istodobno stvarale i potpuno nove industrije te nova radna mjesta. Industrijska revolucija, primjerice, uništila je neke stare poslove, ali je otvorila prostor za mnoge nove.
Danas postoji bojazan da bi umjetna inteligencija mogla povećati produktivnost brže nego što se stvaraju nova radna mjesta, što bi moglo dovesti do trajnog pritiska na zaposlenost.
Takav razvoj događaja mogao bi imati šire posljedice za gospodarstvo. Ako velik broj ljudi izgubi dobro plaćene poslove ili bude prisiljen prihvatiti slabije plaćene pozicije, ukupna potrošnja kućanstava može se smanjiti. Slabija potrošnja znači i slabiju potražnju u gospodarstvu, što dugoročno može usporiti ekonomski rast. Istodobno bi profit kompanija mogao rasti brže od plaća radnika.
Automatizacija omogućuje tvrtkama da povećaju proizvodnju uz manje troškove rada, što povećava dobit vlasnika kapitala. Takav razvoj događaja potencijalno produbljuje razlike između vlasnika kapitala i zaposlenika, odnosno povećava ekonomsku nejednakost.
Također, postoji i mogućnost stvaranja svojevrsnog „AI ciklusa“. U tom scenariju umjetna inteligencija povećava produktivnost, kompanije smanjuju broj zaposlenih kako bi smanjile troškove, profit raste, ali potrošnja u ekonomiji slabi jer manje ljudi ima stabilne i dobro plaćene poslove. Kao odgovor na sporiji rast, tvrtke dodatno automatiziraju procese, što ponovno smanjuje potrebu za radnicima.
Pročitajte još:
Za sada još uvijek nema jasnog odgovora na pitanje kako će se gospodarstva prilagoditi tim promjenama. Vlade, ekonomisti i kompanije tek počinju razmišljati o mogućim rješenjima, poput programa prekvalifikacije, novih obrazovnih modela ili promjena u socijalnim politikama.
To znači da rast produktivnosti sam po sebi nije uvijek jamstvo šireg prosperiteta. Iako umjetna inteligencija može donijeti značajne ekonomske koristi, način na koji se te koristi raspodijele između kompanija, radnika i društva u cjelini bit će ključno pitanje u godinama koje dolaze.
