Svjetske burze rastu, cijene nafte i američki dolar u padu, nakon stupanja na snagu iransko-izraelskog primirja

Globalne dionice su porasle u utorak, a vrijednost američkog dolara je nastavila padati, nakon što je na snagu stupilo primirje kojim bi mogao biti okončan 12-dnevni rat između Irana i Izraela. Istovremeno, cijene sirove nafte pale su na najnižu razinu u posljednjih dva tjedna, jer bi najavljeno primirje trebalo barem malo ublažiti zabrinutost financijskih tržišta oko opskrbnih lanaca.

Većina toga dogodilo se nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak navečer na društvenim mrežama objavio da su Iran i Izrael pristali na prekid vatre. Nekoliko sati kasnije, Trump je rekao da je primirje sada na snazi i pozvao obje zemlje da ga ne krše.

U utorak ujutro oglasio se i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je rekao tamošnjem vijeću za nacionalnu sigurnost da je Izrael “postigao sve svoje ratne ciljeve” u 12-dnevnoj operaciji. Iranska državna televizija također je objavila da je stupilo na snagu primirje, oko 4 ujutro po teheranskom vremenu, netom nakon što je posljednja baraža raketa poslana u smjeru Izraela.

Cijene nafte su u jutarnjoj trgovini pale za više od 3 posto, nakon što su u ponedjeljak  već bile pale za 9 posto. Tijekom vikenda svjetska javnost je bila zabrinuta zbog potencijalnog rasplamsavanja sukoba i mogućnosti da Iran blokira Hormuški tjesnac, strateški važan prolaz koji spaja Perzijski zaljev s otvorenim morem, i kroz kojeg prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.

No, nakon iranskog raketiranja američke vojne baze Al Udeid u Kataru, u kojoj nitko nije stradao, tržišta su se smirila, jer je rašireno mišljenje da je Iran time izvršio simboličnu odmazdu, i da će najvjerojatnije na tome stati. Nakon što je, čini se, otklonjena prijetnja Hormuzu i naftnoj trgovini, američke ročnice sirove nafte pale su za još 3,7 posto, na tek 65.96 dolara za barel, čime su se vratile na cijene od 11. lipnja, uoči početka zračnog napada Izraela na Iran.

“Budući da tržišta sada smatraju da je rizik od eskalacije sukoba prošao, pozornost tržišta vjerojatno će se sad prebaciti na zbivanja oko roka za pauzirane američke carine, koji istječe za dva tjedna,” rekao je za Reuters Prashant Newnaha, analitičar pri kući TD Securities.

Rizična imovina također je porasla – budućnosnice S&P 500 rasle su 0,6 posto, a Nasdaqa 0,9 posto. Budućnosnice EUROSTOXX 50 rasle su 1,5 posto, a indeksa londonske burze FTSE 0,4 posto. Najširi indeks MSCI koji prati dionice u Aziji izvan Japana skočio je 2,2 posto, dok je japanski Nikkei rastao 1,3 posto.

Reuters je izvijestio da je glavni japanski pregovarač o carinama Ryosei Akazawa zakazao već sedmi posjet SAD-u za 26. lipnja, u cilju okončanja Trumpovih carina koje štete izvozno orijentiranom gospodarstvu Japana. Kineski indeks CSI 300 također je porastao 1,2 posto, dok je hongkonški Hang Seng imao rast od 1,8 posto.

Istovremeno, američki dolar je nastavio padati, pa je tako pao za 0,5 posto u odnosu na japanski jen, na 145,43 jena, nakon što je samo dan ranije bio na najvišoj razini u posljednjih šest tjedana. Euro je u utorak  također ojačao u odnosu na dolar, za 0,2 posto, dosegavši 1.1603 dolara. Japanski jen i euro ojačali su zbog pada globalnih cijena nafte, jer se i EU i Japan u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG), dok je SAD neto izvoznik nafte.

Posljednje tenzije tek su novi nastavak dugogodišnje sage oko iranskog nuklearnog programa, oko kojeg su se vodili multilateralni pregovori u sjedištu UN-ove agencije za atomsku energiju IAEA između 2013. i 2015. godine.

Pregovori su završili potpisivanjem sporazuma, nazvanog JCPOA, kojeg je uime tadašnje američke vlade predsjednika Obame potpisao potpredsjednik Biden, i po kojemu je Iran pristao na ograničavanje svojeg programa za razvoj nuklearnog oružja i redovni pristup inspektora IAEA-e svojim postrojenjima, u zamjenu za ublažavanje sankcija za iranski izvoz nafte.

Za vrijeme prvog Trumpovog mandata SAD se 2018. povukao iz sporazuma i opet uveo sankcije, a 2020. je i Iran najavio povlačenje iz sporazuma, uz najavu da će ipak surađivati s IAEA-om. Inspektori su nastavili posjećivati Iran, posebice centralno mjesto za obogaćivanje urana za kojeg Iran tvrdi da se koristi za mirnodopske svrhe, u planini Fordow.

IAEA je u četvrtak, 12. lipnja, izdala izvještaj u kojem je navela, po prvi put od 2005., da se Iran ne pridržava uvjeta sporazuma i da program obogaćivanja urana kojeg provodi Teheran nadilazi potrebe za civilnu primjenu. Već sljedeći dan je Izrael, čiji premijer Netanyahu smatra da je mogućnost iranskog nuklearnog oružja egzistencijalna prijetnja za tu zemlju, pokrenuo zračne napade na ključna postrojenja u Iranu – a Iran je odmah uzvratio lansiranjem balističkih raketa na Izrael. 

U nedjelju je i SAD reagirao, slanjem transkontinentalnih bombardera koji su napali tri ključna cilja u samom Iranu. Ostaje nejasno koliku je štetu iranski nuklearni program pretrpio u napadima, iako je poznato da su u izraelskim napadima ubijeni neki od ključnih ljudi iranskih oružanih snaga i nekoliko znanstvenika uključenih u nuklearni program.

Iako je Iran najavio zatvaranje Hormuškog tjesnaca, do toga nije došlo, ali je Iran u nedjelju navečer uzvratio gađanjem američke zračne baze u Kataru, u kojoj nije bilo stradalih.