Siromašnije zemlje ograničavaju ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i suočavanje s klimatskim promjenama, kako bi mogli otplaćivati dugove i izbjeći bankrot, ističe se u novom izvješću Svjetske banke. Prošle godine zemlje u razvoju su potrošile rekordnih 1,4 bilijuna dolara kako bi mogle ispuniti dužničke obveze.
Izvješće navodi da dobar dio uzroka za takav rekordni iznos leži u pandemiji jer su se upravo u tom razdoblju zemlje morale dodatno zaduživati. Prošle je godine, osim toga, zaduživanje postalo skuplje i troškovi zaduživanja došli su kao posljedica inflacije na najvišu razinu u 20 godina.
Teret je također predstavljalo slabljenje lokalnih valuta i neizvjesnost oko globalnog rasta. Samo zemlje koje koriste pomoć Međunarodnog udruženja za razvoj, financijske institucije koja je dio grupacije Svjetske banke, za vraćanje duga potrošile su 96,2 milijarde dolara. Troškovi kamata su iznosili rekordnih 34,6 milijardi dolara.
Svjetska banka napominje da su prošle godine privatni kreditori iz siromašnijih zemalja izvukli više novca za otplatu duga no što su dodijelili novih kredita. Razlog je što su mogli osigurati veće povrate na sigurnije kredite no što je ranije bio slučaj.
Svjetska banka i druge multilateralne institucije išle su suprotnim smjerom. Dale su, naime, u 2022. i 2023. 51 milijardu dolara više kredita no što su prikupile od otplate duga.
“Ravnoteža rizika i nagrade ne bi smjela ostati tako izokrenuta kakva je danas budući da multilateralne institucije i vlade kao vjerovnici preuzimaju gotovo sav rizik, a privatni kreditori ubiru gotovo sav prinos”, smatraju u Svjetskoj banci.
Pročitajte još:
Države su u prošloj godini nastojale očuvati kreditni rejting što je nerijetko za sobom povlačilo proračunska rezanja. Svjetska banka sada nastoji pomoći najpogođenijim zemljama da rade na restrukturiranju duga tako što neće istodobno smanjivati socijalne troškove.
Glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill poručuje da bi zemlje trebale jednako kao tvrtke biti u stanju restrukturirati dug bez ugrožavanja mogućnosti dobivanja novih kredita.
“U doba velike razine nepovjerenja na međunarodnoj pozornici to neće biti lako ostvariti, no bez toga razvojni ciljevi su ozbiljno ugroženi”, navodi Euronews Gillove riječi.
